Mostov zastupnik Zvonimir Troskot rekao je danas u saboru kako će se zalagati za to da se plaćanje gotovinom ugradi u Ustav RH na sličan način kako to predlažu Njemačka, Austrija i Švicarska, kako se ne bi dogodilo da u potpunosti prevlada digitalni euro.
"Klub Mosta će se zalagati za to da se plaćanje gotovinom ugradi u Ustav RH i da se ne dogodi da u potpunosti prevlada digitalni euro koji nosi rizike u nekoliko sfera", rekao je Troskot u raspravi o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama te o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
"Kontrola cijelog društva je rizik"
Smatra kako je prvi rizik kontrola cijelog društva jer digitalni euro može korisnika izbaciti iz sustava ako su ga sustav i umjetna inteligencija prepoznali kao nepodobnog.
Napomenuo je da je to već događa u Kini gdje "preko facijalnih ekspresija sustav umjetne inteligencije ocjenjuje koliko ti cijeniš vladu i onda se na temelju toga izračunava kamatna stopa, javno liječenje, korištenje javnog obrazovanja, javnog transporta i sl".
SDP-ov Boris Lalovac istaknuo je važnost jačanja financijske pismenosti građana, ocijenivši kako se izmjenama Zakona o kreditnim institucijama jača njihova financijska pismenost uvođenjem obaveza tim institucijama da svake godine dio prihoda od obavljanja djelatnosti izdvajaju za financiranje aktivnosti za osnaživanje i financijsku pismenost.
Naveo je i da oko osam posto naših građana posjeduje financijske vrijednosne papire Republike Hrvatske i danas im je dobro. No, dodao je da su brojni građani 2008., kada je bila velika kriza, izgubili velik novac u investicijskim fondovima i tržištima kapitala u RH.
"Zbog toga podržavam ovaj oblik financijske pismenosti i govorenje o svim rizicima koje oni sa sobom nose. Pogotovo ovi prinosi koje danas ne možete ostvariti štednjom ili kroz fondove", kazao je Lalovac.
Naveo je da su u Hrvatskoj građani štednju najviše ulagali u trezorske zapise ili nekretnine, dok mlađi ulažu i u kriptovalute. Smatra i da treba biti ozbiljno oprezan prilikom ulaganja u kriptoimovinu te da ono treba biti strogo regulirano i kontrolirano.
Državni tajnik: U kreditne institucije uvodimo nove pojmove
Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić rekao je da su izmjenama Zakona o kreditnim institucijama uvedeni pojmovi informacijske i komunikacijske tehnologije te se propisuju zahtjevi za upravljanje rizicima informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u kreditnim institucijama.
Također, opseg supervizije kreditnih institucija proširuje se za rizike utvrđene testiranjem digitalne operativne otpornosti. "Time se osigurava da HNB prati upravljanje tim rizicima od strane kreditnih institucija", kazao je.
Vezano uz izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Zoričić je kazao da se njime unaprjeđuje jedinstveni europski okvir za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Tako bi se ranom i brzom intervencijom sanacijskih tijela u instituciji koja propada ili će propasti osigurao nastavak ključnih funkcija uz istovremeno ograničavanje utjecaja njezinog propadanja na gospodarski i financijski sustav u najmanjoj mjeri, pojasnio je.
Zastupnici su kratko raspravili i o izmjenama Zakona o računovodstvu kojima se utvrđuju pravila koja se primjenjuju ako tijekom poslovne godine dođe do promjene pokazatelja koji imaju utjecaj na primjenu standarda financijskog izvještavanja. Stoga izmjene za cilj imaju izbjeći dvojbe o primjeni standarda financijskog izvještavanja i omogućiti jednoznačno postupanje poduzetnika.