Trump je pod istragom specijalnog tužitelja. Hoće li biti optužen?

 

ODVJETNICI američkog predsjednika Donalda Trumpa imali su, sudeći prema izvještaju Washington Posta, za njega dobru i lošu vijest nakon razgovora sa specijalnim tužiteljem koji vodi istragu o ruskom miješanju u izbore, Robertom Muellerom. 

 

 

Loša vijest bila je da je Trump predmet (eng. subject) istrage koju vodi Muellerov tim koji je za tu zadaću oformilo američko ministarstvo pravosuđa u suradnji s FBI-em. Dobra vijest bila je da nije meta istrage (eng. target). Kako piše Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorom Muellera i Trumpovih odvjetnika te Trumpa i njegovih odvjetnika, američki predsjednik izrazio je “iznimno olakšanje” kad je to čuo. Međutim, raduje li se Trump prebrzo?

 

Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo prvo uzeti u obzir razliku između predmeta i mete istrage tužitelja. Predmet je netko koga tužitelji vide kao osobu koja se upustila u aktivnosti o kojima se vodi istraga, ali nemaju dovoljno dokaza da bi ga optužili za kazneno djelo. Meta istrage je, nasuprot tome, netko za koga su tužitelji prikupili dovoljno dokaza koji ga povezuju s kaznenim djelom, što znači da je podizanje optužnice protiv njega samo pitanje vremena.

 

 

Dakle, to što je netko predmet istrage ne znači da ne može u jednom trenutku postati meta istrage. A čini se da se bivši glavni odvjetnik predsjednika za Muellerovu istragu, John Dowd, koji je prošlog mjeseca dao ostavku na tu funkciju, pribojava upravo te mogućnosti. Naime, neimenovani Trumpov prijatelj rekao je za Washington Post da je Dowd dao ostavku zbog razmirica oko pravne strategije, odnosno zbog toga što Trump nije prihvatio njegov savjet da odbije ispitivanje Muellerovog tima.

 

Mueller je u razgovoru s Trumpovim odvjetnicima prošlog mjeseca ponovio da treba intervjuirati Trumpa kako bi utvrdio je li predsjednik imao koruptivnu namjeru da omete istragu o ruskom miješanju u izbore i da završi taj dio istrage. “Rekli su da žele napisati izvještaj o ovome - da bi odgovorili na pitanja javnosti - i da trebaju intervju s predsjednikom kao posljednji korak”, objasnila je osoba upoznata s razgovorom za Washington Post. Trumpovi odvjetnici također očekuju da će Trump biti upitan je li znao za kontakte ikoga od svojih suradnika u predizbornom stožeru s ruskim dužnosnicima i izaslanicima prije izbora, dodalo je nekoliko savjetnika iz Bijele kuće.

 

 

Trump je navodno u više navrata rekao svojim saveznicima da nije meta istrage i da želi dati intervju jer smatra da će na taj način razriješiti čitavu stvar. Međutim, Dowd je upozorio Trumpa da bi ga taj intervju mogao dovesti u pravnu opasnost jer bi mogao namjerno ili nenamjerno iznijeti neistinite izjave u intervjuu, zbog čega bi onda mogao biti optužen za laganje pod zakletvom. Zbog istog kaznenog djela već je optuženo nekoliko Trumpovih suradnika, a prvi je jučer i osuđen na trideset dana zatvora. 

 

“Mueller nije oklijevao optužiti ljude za laganje o nekim prilično sporednim stvarima”, komentirao je za Washington Post Solomon Wisenberg, bivši nezavisni tužitelj u istrazi bivšeg predsjednika Billa Clintona u aferi “Sexgate”. Ipak, drugi Trumpovi odvjetnici, Ty Cobb i Jay Sekulow, dali su Trumpu suprotan savjet: da bi mu u političkom smislu bilo vrlo teško odbiti odgovoriti na pitanja tužitelja nakon što je mjesecima žestoko poricao bilo kakav dosluh s Rusima ili ometanje istrage o njihovom miješanju u izbore. Prema medijskim izvještajima, indicije koje su uputile Muellera na otvaranje istrage o ometanju su Trumpovo otpuštanje bivšeg direktora FBI-a Jamesa Comeyja nakon što je navodno odbio prekinuti istragu o bivšem Trumpovom savjetniku Michaelu Flynnu, kao i Trumpov pritisak na ministra pravosuđa Jeffa Sessionsa da ponudi ostavku.

 

 

 

S druge strane, vrlo je upitno može li Mueller optužiti aktualnog američkog predsjednika. Više pravnih stručnjaka i eksperata za proceduru opoziva predsjednika (eng. impeachment) smatra da on nema tu ovlast, u skladu s mišljenjem ureda za pravni savjet ministarstva pravosuđa iz 1973. i 2000., za vrijeme istraga protiv Clintona, odnosno Richarda Nixona u aferi “Watergate”.

 

No to opet ne znači da je Trump siguran, jer umjesto optužnice protiv njega može biti pokrenut opoziv - a ako taj opoziv bude uspješan, lako može biti optužen jednom kad više nije predsjednik. Ako Mueller utvrdi da se Trump zaista upustio u kriminalne aktivnost, mogao bi iznijeti dokaze za to u svom najavljenom izvješću i pustiti Kongresu da odluči hoće li pokrenuti opoziv na temelju tih dokaza. Stoga je budućnost za 45. američkog predsjednika i dalje vrlo neizvjesna. "Da sam ja predsjednik, ne bih baš mislio da sam se izvukao", ocjenjuje profesor politike i ekspert za opoziv Keith Whittington.

 

U isto vrijeme, neizvjesna je i budućnost same Muellerove istrage, sudeći prema medijskim izvještajima da Trump razmišlja o tome da jednostavno otpusti Muellera i tako se pokuša osigurati od rezultata istrage koju je u više navrata opisao kao "lov na vještice" koji vode njegovi protivnici iz Demokratske stranke i njihovi saveznici u FBI-u i ministarstvu pravosuđe. U svakom slučaju, ovaj nevjerojatni politički triler daleko je od raspleta.