Tri godine nakon početka rata Ukrajina se suočava s bolnom realnošću. Washington više nije pouzdani saveznik, a možda čak postaje i prepreka u obrani od Rusije.
Trumpova administracija preokrenula je američku politiku otvarajući pregovore s Moskvom bez sudjelovanja Kijeva i optužujući Ukrajinu za rat koji je Rusija pokrenula agresijom u veljači 2022. godine. Za Kijev to znači novu političku računicu, pa mora smisliti kako osigurati nastavak obrane i pronaći alternativne izvore potpore, piše NYT.
Otkako je ponovno preuzeo dužnost, Donald Trump signalizirao je da njegova administracija neće podržavati Ukrajinu na isti način kao prije. Pokrenuo je izravne pregovore s Rusijom izostavljajući Ukrajinu iz pregovaračkog procesa, dok je Zelenskog nazvao "diktatorom".
Pokušaj Kijeva da pridobije Trumpa ekonomskim dogovorima nije donosio očekivane rezultate. Ukrajina je ponudila pristup ključnim mineralima u zamjenu za nastavak američke potpore, ali Trump je zahtijevao dogovor vrijedan 500 milijardi dolara, uključujući ukrajinske rezerve nafte, plina i rijetkih minerala, ne nudeći ništa zauzvrat.
Trump je čak opisao ukrajinske resurse kao naknadu za američku financijsku pomoć od 120 milijardi dolara od početka rata. Ukrajina je odbacila nekoliko verzija dogovora koje je smatrala nepovoljnima.
Izvor iz ukrajinske vlade rekao je večeras za Sky News da je dogovor postignut i da će uskoro biti potpisan.
Pitanje je hoće li dogovor ojačati odnose Ukrajine i SAD-a ili će dodatno otežati situaciju – ustupanje bogatstava prirodnih resursa moglo bi preusmjeriti novac koji se sada koristi za obranu i dugoročno opteretiti ukrajinsku ekonomiju.
Ipak, neki analitičari vjeruju da Kijev još uvijek ima određenu polugu - Trump je ponavljao da može brzo okončati rat, ali to ne može učiniti bez ukrajinskog pristanka.
"Bez ukrajinskog odobrenja potencijalnog sporazuma Trump neće moći biti veliki mirotvorac, kako se nastoji predstaviti", rekla je Aljona Getmančuk, voditeljica think tanka New Europe Center i buduća ukrajinska veleposlanica u NATO-u. "Potreban mu je Zelenski da izvrši ovu mirovnu misiju", dodala je.
Ako američka potpora presuši, Ukrajina će nastaviti borbu na bojnom polju koliko god može nadajući se da će Trump prepoznati da bez ukrajinske uključenosti i poštovanja ukrajinskih zahtjeva mirovni pregovori neće uspjeti.
Ukrajinska vlada tvrdi da ima dovoljno resursa, oružja i streljiva da održi borbu do sredine godine. No postoje ozbiljni problemi - manjak vojnika, iscrpljenost vojske nakon tri godine rata i nedostatak koordinacije među brigadama, što ruske snage iskorištavaju.
S druge strane, Ukrajina je značajno povećala vlastitu proizvodnju oružja. Gotovo sve jurišne bespilotne letjelice koje koristi na ratištu sada dolaze iz domaće proizvodnje, a domaća obrambena industrija pokriva oko 40% potreba vojske.
"Mislim da položaj Ukrajine u ovoj nesretnoj situaciji jača to što drži liniju i nastavlja se braniti", rekao je Nico Lange, bivši dužnosnik njemačkog ministarstva obrane i viši suradnik na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
S obzirom na neizvjesnost američke podrške, Kijev sve više računa na Europu kao ključnog partnera. Francuska i Velika Britanija predvode rasprave o slanju mirovnih trupa u Ukrajinu kako bi odvratile Rusiju od buduće agresije. Europska unija razmatra novi paket potpore vrijedan više od 20 milijardi eura.
Macron je nedavno razgovarao s Trumpom o mogućnosti europskih mirovnih trupa, dok će britanski premijer Keir Starmer ovaj tjedan posjetiti Washington kako bi pogurao taj prijedlog. Ipak, Starmer je priznao da raspoređivanje europskih trupa ne bi bilo održivo bez "SAD-ove zračne zaštite" koja bi odvratila Rusiju.
Osim toga, Ukrajina ne zaboravlja da Europa nije ispunila prošlogodišnje obećanje o isporuci milijun artiljerijskih granata do ožujka. Najvažnije je, pak, pitanje sigurnosnih garancija koje bi i bez mirovnih trupa trebale održati mir u Ukrajini. To je bez sumnje odustajanje od članstva u NATO-u i u najboljem slučaju privremeno odricanje od okupiranih teritorija.
Na nedavnom sigurnosnom forumu u Kijevu predstavnici Europske unije, NATO-a i Kanade, kao i umirovljeni američki general David Petraeus, zaključili su da Ukrajina treba višesmjernu strategiju:
Međutim, nitko ne isključuje mogućnost da Trump iznenada promijeni mišljenje i ponovno snažnije podrži Ukrajinu, osobito ako mirovni pregovori s Rusijom ne donesu rezultate.
Njegova nepredvidiva priroda postala je toliko očita da se u Kijevu pojavila nova uzrečica: "Bolje je rano otići na spavanje nego slušati što Trump govori o Ukrajini."