Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odgodio je svoje obećanje u predizbornoj kampanji da će "okončati rat u Ukrajini za 24 sata" na šest mjeseci, što su europski partneri protumačili kao znak da njegova administracija neće odmah odustati od podrške Kijevu.
Dva europska dužnosnika izjavila su za Financial Times da su razgovori s Trumpovim timom posljednjih tjedana otkrili da još nisu odlučili kako riješiti sukob te da će se podrška Ukrajini nastaviti i nakon inauguracije novog američkog predsjednika 20. siječnja.
"Cijeli Trumpov tim je opsjednut snagom i projekcijom snage, pa ponovno kalibriraju pristup Ukrajini", rekao je jedan od dužnosnika za FT.
Žele izbjeći katastrofu kakvu su stvorili u Afganistanu
Nova administracija također je bila oprezna s usporedbama s katastrofalnim američkim povlačenjem Joea Bidena iz Afganistana, što je nešto što Trumpov tabor ne bi volio da se ponovi u Ukrajini, dodao je dužnosnik.
Trump je ranije ovog tjedna sugerirao da je "šest mjeseci" realističniji cilj za okončanje rata. Njegov imenovani posebni izaslanik za rat u Ukrajini, Keith Kellogg, rekao je jučer za Fox News da je cilj bio zaustaviti sukob u "100 dana".
"Želio bih postaviti cilj na osobnoj i profesionalnoj razini - postavio bih ga na 100 dana", rekao je Kellogg za Fox News kada su ga pitali o mirovnom sporazumu. "Moramo smisliti način na koji to možemo učiniti u bliskoj budućnosti, kako bismo bili sigurni da je rješenje čvrsto i održivo te da ovaj rat završi, a sve kako bismo zaustavili pokolj."
Što Europa poručuje Trumpu?
Europski čelnici i dužnosnici argumentirali su Trumpovom timu da je kontinuirana američka vojna pomoć potrebna kako bi se Kijev stavio u jaču poziciju za mirovne pregovore, što bi pomoglo da se Moskva dovede za pregovarački stol, gotovo tri godine nakon što je pokrenula totalnu invaziju Ukrajine.
Francuski dužnosnici rekli su prošlog mjeseca da jačanje položaja Ukrajine na bojnom polju znači zaustavljanje ruskog napredovanja na istoku zemlje jer neće biti pregovora ako Moskva još uvijek zauzima teritorij.
Iako su europske nacije također pridonijele naoružanjem i značajnom financijskom pomoći Kijevu, stalna američka vojna potpora ključna je za opstanak Ukrajine.
Meloni se sastala s Trumpom, kaže da Amerika neće napustiti Ukrajinu
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja se prošli tjedan sastala s Trumpom u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago, isključila je mogućnost da će Washington "napustiti" Ukrajinu.
"Ne predviđam povlačenje SAD-a", rekla je na tiskovnoj konferenciji danas, dodajući da se Trump pokazao sposobnim koristiti diplomaciju u kombinaciji s odvraćanjem. "Što se tiče mira, Trump je možda netko tko ide prema rješenju, ali ne mislim da to znači napuštanje Ukrajine", rekla je Meloni.
Meloni je rekla da će Ukrajina morati dobiti konkretna sigurnosna jamstva kao dio svakog potencijalnog diplomatskog dogovora za okončanje aktivnog sukoba.
"Ključna su sigurnosna jamstva"
"Sigurnosna jamstva su temeljna ako stvarno težimo miru u Ukrajini", rekla je. "Svi znamo da je Rusija u prošlosti kršila sporazume koje je potpisala. Bez sigurnosnih jamstava ne možemo biti sigurni da se neće ponoviti."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušao je uvjeriti Washington i druge NATO saveznike da učvrste ta sigurnosna jamstva u konkretnom vremenskom okviru kako bi se njegova zemlja pridružila obrambenom savezu predvođenom SAD-om. No, i Biden i Trump signalizirali su nevoljkost podržavanju takvog koraka, a isto su učinili i neki europski čelnici, uključujući odlazećeg njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Kremlj danas: Spremni smo na dijalog s Amerikom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u međuvremenu je sugerirao da bi europske snage mogle biti raspoređene u Ukrajinu kako bi osigurale da Rusija više ne napadne, ali ni ta ideja nema jednoglasnu potporu u Europi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin bi "pozdravio" bilo kakav Trumpov pristup i spreman je na "dijalog" sa SAD-om, poručio je danas Kremlj.
Putinov glavni cilj u svim dosadašnjim razgovorima bio je stvoriti nove sigurnosne sporazume koji bi osigurali da se Ukrajina nikada ne pridruži NATO-u i da se vojni savez predvođen SAD-om povuče iz nekih misija na istoku Europe, prema bivšem visokom dužnosniku Kremlja i još jednoj osobi koja je razgovarala o ovome s ruskim predsjednikom.
"Svijet se mijenja, svašta se može dogoditi"
"On želi promijeniti pravila međunarodnog poretka kako ne bi bilo prijetnji Rusiji. Jako je zabrinut kako će svijet izgledati nakon rata", rekao je bivši visoki dužnosnik Kremlja. "Trump ionako želi povući NATO. Svijet se mijenja, svašta se može dogoditi."
Zapadni dužnosnici, uključujući glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, nastojali su naglasiti važnost Trumpovog osiguravanja "mira kroz snagu" u Ukrajini i izbjegavanja poraza Kijeva koji bi ohrabrio Putina i njegove saveznike u Kini, Iranu i Sjevernoj Koreji.
"Ne možemo imati situaciju u kojoj Kim Jong-un, Vladimir Putin i Xi Jinping slave jer smo postigli dogovor koji nije dobar za Ukrajinu, dugoročno će to biti strašna sigurnosna prijetnja ne samo Europi nego i SAD-u," rekao je Rutte prošlog mjeseca za FT.