Trump traži da EU jako poveća novac za obranu. S&P: To je opasno za kreditni rejting

Foto: EPA

Veća izdvajanja za obranu mogla bi ugroziti kreditne rejtinge europskih članica NATO-a, upozorila je agencija S&P Global, naznačivši da bi rješenje mogle potražiti u izdanju zajedničkog duga.

Europske zemlje gotovo su udvostručile izdvajanja za obranu od ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine, ali i dalje u prosjeku izdvajaju manje od dva posto BDP-a, naznačenih u smjernicama NATO-a.

Gotovo dvije trećine vojnog proračuna zapadnog vojnog saveza financira SAD, napominje S&P.

U 2025. europska potrošnja, mjerena udjelom u BDP-u, iznosit će 1.9 posto BDP-a, u usporedbi s američkih 3.3 posto BDP-a, navodi agencija.

Povećaju li europske zemlje potrošnju na obranu na trenutni NATO-v ponderirani prosjek od 2.67 posto BDP-a, to bi za EU u cjelini značilo povećanje potrošnje za 242 milijarde dolara godišnje, izračunali su.

Povećanjem bi se EU mogla izjednačiti sa SAD-om, Trump traži i više od toga

Europljani bi je mogli povećati i na 3.3 posto BDP-a i izjednačiti se sa SAD-om ili čak na pet posto BDP-a, kao što traže američki dužnosnici, uključujući predsjednika Donalda Trumpa, što bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunali su u S&P Globalu.

Takvo bi povećanje od vlada zahtijevalo uštedu na drugim proračunskim stavkama, napominju, dodajući da bi alternativa vjerojatno uključivala slabiji kreditni rejting.

Za Hrvatsku bi prvi scenarij značio proračunski manjak u ovoj godini od 3.3 posto BDP-a. U drugom scenariju manjak bi narastao na 3.9 posto BDP-a, a realizacija trećeg scenarija značila bi skok manjka na 5.6 posto BDP-a, izračunali su u S&P Globalu.

Prema njihovoj važećoj procjeni hrvatski proračunski manjak trebao bi u ovoj godini iznositi 2.5 posto BDP-a.

Za Njemačku i Francusku izdvajanje protuvrijednosti pet posto BDP-a za obranu rezultiralo bi povećanjem proračunskog deficita na 4.6 posto odnosno na 8.9 posto.

Rumunjskoj trenutno prijeti sniženje rejtinga na status špekulativnog ulaganja, a povećanje izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a podiglo bi proračunski deficit na čak 9.5 posto BDP-a, navela je agencija.

Gotovo sve europske zemlje morale bi promijeniti prioritete u potrošnji, a većina njih trenutno muku muči s usporavanjem gospodarskog rasta i sa sve većim troškovima socijalne skrbi zbog starenja stanovništva.

"Političke posljedice smanjivanja socijalne potrošnje da bi se povećala potrošnja na obranu vjerojatno bi bile značajne", upozoravaju u S&P-u.

Moguće je rješenje izdanje zajedničkog duga, smatraju u S&P Globalu, naznačivši da bi izdavatelji mogli biti Europski mehanizam za stabilnost, Europska investicijska banka i EU.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.