Peking je najavio širok paket gospodarskih mjera usmjerenih protiv Sjedinjenih Američkih Država, reagirajući na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 10% carina na kineski uvoz.
Kinesko Ministarstvo financija uvelo je nove carine koje uključuju 15% poreza na određene vrste ugljena i ukapljenog prirodnog plina te 10% carine na sirovu naftu, poljoprivredne strojeve, automobile s velikim motorima i pick-up kamione. Ove mjere stupaju na snagu 10. veljače.
Uz to, Ministarstvo trgovine i kineska carinska uprava odmah su uvele nove izvozne kontrole na više od dvadesetak metalnih proizvoda i povezanih tehnologija. Među njima su i ključni industrijski i obrambeni materijali poput volframa, koji se često koristi u industriji i vojsci, te telurija, koji je neophodan za proizvodnju solarnih ćelija.
Ministarstvo je također objavilo kako na popis nepouzdanih subjekata dodaje dvije američke tvrtke – biotehnološku kompaniju Illumina i modnog trgovca PVH Group, vlasnika brendova Calvin Klein i Tommy Hilfiger. Ove su tvrtke, prema kineskim vlastima, "prekršile načela tržišnog poslovanja". Glasnogovornik Ministarstva trgovine izjavio je da je PVH Group diskriminirao kineske tvrtke i ometao njihovo poslovanje, no nije naveo konkretne detalje.
U odvojenom priopćenju, kineska Državna uprava za tržišnu regulaciju objavila je kako pokreće istragu protiv Googlea zbog sumnji na kršenje kineskih antimonopolskih zakona. Iako Google nema značajne poslovne aktivnosti u Kini, ova odluka dodatno produbljuje napetosti između dviju zemalja. Ove mjere dolaze kao odgovor na američke carine od 10% na kineski uvoz, koje su u subotu stupile na snagu prema odluci Bijele kuće.
Analitičari procjenjuju da će kineske mjere imati različit utjecaj na američku ekonomiju. Kina je vodeći svjetski proizvođač koncentrata volframa, s udjelom od preko 80% u globalnoj proizvodnji prema američkim podacima iz 2020. godine. Ipak, proizvodi obuhvaćeni carinama čine relativno mali dio ukupne trgovinske razmjene između dviju zemalja.
"Ekonomske mjere Kine prilično su umjerene u usporedbi s američkim potezima. Jasno su osmišljene kako bi poslale političku poruku, ali bez izazivanja značajnije štete", izjavio je Julian Evans-Pritchard, voditelj odjela za kinesku ekonomiju u analitičkoj tvrtki Capital Economics.
Kineske carine odnose se na uvoz iz SAD-a u vrijednosti do 20 milijardi dolara godišnje, što je otprilike 12% ukupnog američkog izvoza u Kinu. S druge strane, SAD je uveo carine na kinesku robu u vrijednosti većoj od 450 milijardi dolara, što jasno pokazuje nejednakost u gospodarskoj snazi dviju zemalja.
Peking je u nedjelju osudio američke carine i najavio da će "odlučno braniti svoja prava" podnošenjem pritužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te poduzimanjem "odgovarajućih protumjera". U utorak je kinesko Ministarstvo trgovine potvrdilo da je službeno pokrenulo spor u okviru WTO-a protiv odluka administracije predsjednika Trumpa.
"Kaznene carine koje je uvela američka vlada ozbiljno podrivaju globalni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, narušavaju gospodarske odnose Kine i SAD-a te destabiliziraju globalne industrijske i opskrbne lance", poručili su iz Ministarstva trgovine.
Kineske mjere, koje su stupile na snagu zadnjeg dana jednotjednih proslava Kineske nove godine, mogle bi označiti početak novog trgovinskog sukoba između Pekinga i Washingtona. No, istovremeno ostavlja prostor za daljnje pregovore i moguće dogovore između dviju strana.
Bijela kuća je u subotu uvela 10% carine na kineski uvoz kao dio šireg paketa trgovinskih mjera koje uključuju i Meksiko te Kanadu. Prema Trumpovoj administraciji, ove mjere su usmjerene na rješavanje problema ilegalne imigracije i suzbijanje priljeva fentanila i drugih droga u SAD.
Trump se u ponedjeljak dogovorio o privremenom ukidanju carina na Meksiko i Kanadu nakon odvojenih razgovora s čelnicima tih zemalja, samo dan prije nego što su trebale stupiti na snagu. Oba su čelnika pristala pojačati sigurnost na svojim granicama.
Trump je također izjavio da očekuje mogući razgovor s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u sljedeća 24 sata, no Peking još nije potvrdio nikakav kontakt. Glasnogovornik Bijele kuće kasnije je izjavio da bi do razgovora moglo doći "u narednim danima".
Ovaj potencijalni dijalog dolazi u trenutku kada Peking i Washington nastoje redefinirati svoje odnose i riješiti niz složenih pitanja – uključujući trgovinski deficit, tehnološku i vojnu konkurenciju te trgovinu fentanilom.
Američke vlasti vjeruju da brojne kineske tvrtke isporučuju prekursorske kemikalije koje se mogu koristiti za proizvodnju fentanila u laboratorijima koje vode narkokarteli u SAD-u i Meksiku. Kanada, s druge strane, čini samo 0,2% zapljena fentanila na američkoj granici.
Peking je branio svoje napore u kontroli izvoza kemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila i upozorio da bi nove američke carine "mogle narušiti temelje povjerenja i suradnje između Kine i SAD-a u borbi protiv krijumčarenja droga".
Dok su burze u Šangaju ostale zatvorene zbog praznika, tržišta dionica u ostatku Azije reagirala su pozitivno. Indeks Hang Seng u Hong Kongu porastao je za 2,8%, japanski Nikkei za 0,7%, dok je južnokorejski KOSPI zabilježio rast od 1,1%.