Svojim prijetnjama carinama američki predsjednik upravo gura određene zemlje da se međusobno dogovore o boljoj gospodarskoj suradnji. To se osobito odnosi na suradnju EU i zemalja Južne Amerike, piše Deutsche Welle.
Američki predsjednik Donald Trump je zorno pokazao kako nema namjeru poštovati postojeće sporazume o slobodnoj trgovini, čak ni s Kanadom i Meksikom, kojima prijeti carinama od 25% na sve proizvode. S obzirom na oštre riječi koje se čuju iz Washingtona protiv Europske unije, iz koje SAD mnogo više uvozi nego što u nju izvozi, slične mjere se mogu očekivati i prema proizvodima iz EU. Ali, takva protekcionistička politika osobito teško može pogoditi države Južne Amerike kojima je SAD bio glavni partner i koje su sad prisiljene što prije naći alternativu.
Prošlog prosinca je objavljeno da su konačno završeni pregovori o slobodnoj trgovini između Europske unije i zemalja skupine Mercosur, a ovih dana je i u Bruxellesu ministar vanjskih poslova Urugvaja Omar Paganini apelirao na članice Unije da što prije ratificiraju ovaj sporazum kako bi se "uputila jasna poruka svijetu" da je slobodna trgovina, a ne protekcionizam, put prema napretku.
Kao što se i govorilo prilikom objavljivanja ishoda pregovora, taj sporazum bi stvorio trgovinski prostor od preko 700 milijuna stanovnika i s ukupnim gospodarskim potencijalom od oko 22 bilijuna američkih dolara. Jer u njemu bi bilo 27 članica Europske unije i četiri države Južne Amerike - u "tešku kategoriju" tu spadaju samo Brazil i Argentina, pored Urugvaja i Paragvaja.
Države Južne Amerike hitno traže alternativu za tržište Sjedinjenih Američkih Država jer su uvjerene kako će i one veoma brzo biti pogođene carinama. "Tu je riječ o nekoj vrsti šok-terapije prijetnjama carinama koje pokušava provesti Trump", smatra Vladimir Rouwinski sa Sveučilišta Icesi u Caliju u Kolumbiji. "On ne ostavlja vladama Latinske Amerike mnogo prostora tako da se osjećaju pod pritiskom." Utoliko su upravo američke carine prilika da se te zemlje okrenu Europi, a Europa Latinskoj Americi.
Ingo Plöger, njemačko-brazilski znanstvenik i poduzetnik, također vjeruje: "Ovaj sporazum (EU i Mercosura) otvara velike mogućnosti. Radi se o tome da se još proširi ono što je dogovoreno, u strateškim interesima kako zemalja Mercosura tako i članica Europske unije." Podsjeća da suradnja već odavno postoji: samo u Brazilu su mnoge njemačke i europske tvrtke, a sporazum o slobodnoj trgovini bi omogućio proširenje poslovanja i suradnje.
Ipak, brazilski ekonomist Gilvan Bueno upozorava da ni od ovog sporazuma ne treba očekivati previše. Kao prvo, trebalo je dobrih 20 godina da se uopće postigne nekakav sporazum, a i sad postoji golem otpor. "Sve to pokazuje kako trgovačko partnerstvo Europe i Južne Amerike ne može nastati brzo. Vidjeli smo i da postoje mnoge prepreke", sažima Bueno.
Predsjednica Europske komisije i predsjednici država ili vlada zemalja Mercosura su, doduše, objavili postignuti sporazum, ali on je još veoma daleko od toga da bude ratificiran. Francuska, ali i neke druge zemlje EU su već objavile da taj sporazum "u ovom obliku" ne dolazi u obzir da bude prihvaćen, prvenstveno zbog žestokog protivljenja europskih poljoprivrednika. Jer oni doista nemaju nikakve šanse u utakmici s proizvodnjom na golemim plantažama i farmama Brazila i Argentine, gdje su i tamošnji radnici mizerno plaćeni.
Za Buena je to nećkanje pokazatelj da Europa zaostaje u međunarodnoj tržišnoj utakmici. "Kina je u stanju odmah donositi odluku, a Sjedinjene Države i dalje imaju vodeću valutu - njihov dolar", kaže brazilski stručnjak. Ali, čak i kad bi članice EU redom počele prihvaćati trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura, to bi bilo prekasno za mjere koje očito sprema Donald Trump u najskorije doba: u idealnom slučaju bi sporazum EU i Mercosura na snagu stupio tek 2026. godine.
Mercosur (Mercado Común del Sur - Južnoameričko zajedničko tržište) je gospodarska i politička unija država Južne Amerike, osnovana s ciljem jačanja trgovinske suradnje i ekonomskog razvoja regije. Osnovan je 26. ožujka 1991. godine Ugovorom iz Asuncióna, a danas predstavlja jedan od najvažnijih trgovinskih blokova u svijetu.
Mercosur predstavlja više od 260 milijuna stanovnika i generira BDP veći od 2 bilijuna dolara, što ga čini jednom od najvećih ekonomskih integracija u svijetu. Ima trgovinske sporazume s Europskom unijom, Kinom i drugim velikim ekonomijama, što omogućuje lakši izvoz i pristup globalnim tržištima.
Osim ekonomske suradnje, Mercosur također ima značajnu političku ulogu u regiji, služeći kao platforma za rješavanje sporova i jačanje diplomatskih odnosa između članica.
Iako suočen s izazovima, poput unutarnjih političkih neslaganja i ekonomskih kriza u pojedinim državama, Mercosur ostaje ključni igrač u južnoameričkoj i svjetskoj trgovini.
Trenutni punopravni članovi su Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Venezuela je bila primljena 2012., ali je 2016. suspendirana zbog političkih razloga. Osim punopravnih članica, Bolivija je u procesu pristupanja, dok su Čile, Kolumbija, Ekvador, Peru, Gvajana i Surinam pridružene zemlje s posebnim trgovinskim ugovorima.
Mercosur je osnovan s idejom stvaranja zajedničkog tržišta, a njegovi ključni ciljevi uključuju: