Pristaše Donalda Trumpa stvaraju i dijele lažne slike crnih birača koje je generirala umjetna inteligencija kako bi potaknuli Afroamerikance da glasaju za republikanskog kandidata. BBC je otkrio desetke AI deepfakeova koji crnce prikazuju kako podržavaju bivšeg američkog predsjednika.
Trump se otvoreno udvara crnim biračima, koji su bili ključni za izbornu pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. godine. No nema dokaza koji izravno povezuju ove slike s Trumpovom kampanjom.
Kreator jedne od AI slika: "Ne tvrdim da je autentična"
Suosnivač Black Voters Mattera, grupe koja potiče crnce na glasanje, rekao je da manipulirane slike potiču strateški narativ osmišljen da prikaže Trumpa kao popularnog u crnačkoj zajednici. Kreator jedne od slika rekao je za BBC: "Ne tvrdim da je autentična."
Lažne slike crnih Trumpovih pristaša, koje je generirala umjetna inteligencija, jedan su od novih trendova dezinformiranja uoči američkih predsjedničkih izbora u studenom. Za razliku od 2016. godine, kada je bilo dokaza o stranim uplivima, čini se da su slike generirane umjetnom inteligencijom, koje je pronašao BBC, izradili i podijelili sami američki birači.
Jedan od njih je Mark Kaye i njegovi suradnici u konzervativnoj radijskoj emisiji na Floridi. Stvorili su Trumpovu sliku kako se smiješi dok na zabavi grli skupinu crnih žena i podijelili je na Facebooku, gdje Kaye ima više od milijun sljedbenika.
"Ja nisam fotoreporter, ja sam pripovjedač"
Isprva izgleda stvarno, ali kad se bolje pogleda, koža svih ljudi na slici je previše sjajna i prsti na rukama izgledaju čudno, što ukazuje na to da je sliku stvorila umjetna inteligencija.
"Ja nisam fotoreporter. Nisam vani i ne fotografiram što se stvarno događa. Ja sam pripovjedač", kaže Kaye iz svog radijskog studija.
Objavio je članak o crnim biračima koji podržavaju Trumpa i priložio ovu sliku, ostavljajući dojam da svi ti ljudi podržavaju novu utrku bivšeg predsjednika za Bijelu kuću. Prema komentarima na Facebooku, čini se da neki korisnici vjeruju da je slika stvarna.
"Ne tvrdim da je autentična. Ne kažem: 'Hej, gledajte, Donald Trump je bio na ovoj zabavi sa svim tim afroameričkim biračima. Pogledajte koliko ga vole!'", rekao je Kaye i dodao: "Ako netko glasa na temelju jedne fotografije koju je vidio na Facebooku, to je problem te osobe, a ne same objave."
Tko to širi?
Još jedna raširena slika umjetne inteligencije koju je BBC-jeva istraga pronašla prikazuje Trumpa kako pozira s crnim glasačima na trijemu kuće. Izvorno ga je objavio satirični korisnički račun koji generira slike bivšeg predsjednika, ali je privukao široku pozornost tek kada je ponovno objavljen s novim naslovom u kojem se lažno tvrdi da je zaustavio svoju povorku kako bi se susreo s tim ljudima.
BBC je ušao u trag osobi koja stoji iza tog korisničkog računa pod imenom Shaggy. Riječ je o gorljivom Trumpovom pristaši koji živi u Michiganu.
"Moje objave privukle su tisuće prekrasnih dobrodušnih kršćanskih sljedbenika", stoji u Shaggyjevoj poruci BBC-ju.
Na detaljnija pitanja o slici koju je generirala umjetna inteligencija, uslijedila je blokada. Njegova je objava imala više od 1.3 milijuna pregleda, prema društvenoj mreži X. Neki su je korisnici prozreli, ali drugi su, čini se, povjerovali da je slika stvarna.
BBC nije pronašao slično manipulirane slike Joea Bidena s biračima iz određenih demografskih skupina. Takve slike američkog predsjednika obično prikazuju samog ili s drugim svjetskim čelnicima kao što su ruski predsjednik Vladimir Putin ili bivši američki predsjednik Barack Obama.
Zloupotreba AI-ja
Neke stvaraju kritičari, druge pristaše. U siječnju je demokratski predsjednički kandidat i sam bio žrtva oponašanja koje je generirala umjetna inteligencija.
Automatizirani audiopoziv, koji je navodno izgovorio američki predsjednik, pozvao je birače da preskoče predizbore u New Hampshireu na kojima se on kandidirao. Jedan pristaša Demokratske stranke priznao je odgovornost, rekavši kako je želio skrenuti pozornost na mogućnost zlouporabe tehnologije.
Cliff Albright, suosnivač grupe Black Voters Matter, rekao je kako se čini da se ponovno pojavila taktika dezinformiranja usmjerena na crnačku zajednicu, kao i na izborima 2020. godine. "Bilo je dokumentiranih pokušaja ponovnog usmjeravanja dezinformacija na crnačke zajednice, posebno na mlađe crne birače", kaže Albright.
U svom uredu u Atlanti on razgledava slike koje je generirala umjetna inteligencija. Američka savezna država Georgia ključno je izborno bojište, u kojoj bi se uvjeravanje čak i malog dijela crnačkih glasova da prijeđu s Bidena na Trumpa moglo pokazati odlučujućim.
Važnost crnih birača
Nedavna anketa The New York Timesa i Sienna Collegea pokazala je da će u šest ključnih neodlučnih saveznih država 71% crnih birača podržati Bidena 2024. godine, što je veliki pad u odnosu na 92% na nacionalnoj razini, koliko ih je glasalo za demokratskog kandidata na prošlim izborima.
Albright je rekao da su lažne slike u skladu sa strateškim narativom koji guraju konzervativci - od Trumpove kampanje do influencera na internetu - osmišljenim da pridobiju crne glasače. Posebno ciljaju na mlade crnce, za koje se smatra da su spremniji glasati za Trumpa nego za crnkinje.
U ponedjeljak bi MAGA Inc, glavni politički akcijski odbor koji podržava Trumpa, trebao pokrenuti reklamnu kampanju usmjerenu na crne birače u Georgiji, Michiganu i Pennsylvaniji.
Namijenjen je glasačima poput Douglasa, taksista u Atlanti. Douglas kaže da je ponajviše zabrinut zbog gospodarstva i imigracije - pitanja na koja je, kako je rekao, više usredotočen Trump. Rekao je da ga demokratske poruke o Trumpovoj prijetnji demokraciji neće motivirati da glasa jer je već razočaran izbornim procesom.
Američkom gospodarstvu općenito ide dobro, ali glasači poput Douglasa ne osjećaju se bolje zato što prolaze kroz krizu troškova života.
Što je mislio o slici Trumpa koju je stvorila umjetna inteligencija, kako sjedi na trijemu s crnim biračima? Na prvi pogled, povjerovao je da se radi o autentičnoj slici. Rekao je da to osnažuje njegovo mišljenje, koje dijele i neki drugi crnci koje poznaje, da Trump podržava njihovu zajednicu.
"Tako je lako prevariti ljude"
Tada mu je BBC-jev reporter otkrio da je slika lažna. "Pa tako je to na društvenim mrežama. Tako je lako prevariti ljude", rekao je Douglas.
Taktike dezinformiranja na američkim predsjedničkim izborima razvile su se od 2016. godine, kada je pobijedio Donald Trump. U to vrijeme bilo je dokumentiranih pokušaja neprijateljskih stranih sila, poput Rusije, da iskoriste mreže neautentičnih izvještaja kako bi pokušale posijati podjele i posaditi određene ideje.
U 2020. fokus je bio na domaćim dezinformacijama - posebice na lažnim pričama da su predsjednički izbori pokradeni, koje su dijelili korisnici društvenih medija sa sjedištem u SAD-u, a podržavali su ih Trump i drugi republikanski političari.
Ove godine stručnjaci upozoravaju na opasnu kombinaciju obaju utjecaja.
Ben Nimmo, koji je do veljače bio odgovoran za suzbijanje operacija stranog utjecaja u Meti, vlasniku Facebooka i Instagrama, rekao je da zbrka koju stvaraju lažnjaci poput ovih također otvara nove mogućnosti stranim vladama koje bi mogle nastojati manipulirati izborima.
"Svatko tko ima brojniju publiku 2024. mora početi razmišljati o provjeri svega što mu se pošalje. Kako biti siguran da nenamjerno nisi postao dio neke vrste operacije stranog utjecaja?", rekao je Nimmo.
Plasiranje preko influencera
Kaže da korisnici i platforme društvenih medija sve više mogu identificirati lažne automatizirane račune, a kako postaje teže izgraditi publiku na ovaj način, operacije pokušavaju kooptirati stvarne ljude kako bi povećale domet informacija koje publiku dovode u zabludu.
"Najbolja opcija koju imaju je pokušati plasirati svoj sadržaj preko influencera. To je svatko tko ima veliku publiku na društvenim medijima", rekao je Nimmo za BBC.
Nimmo kaže kako je zabrinut da bi ti ljudi, koji bi možda bili voljni širiti dezinformacije svojoj već pripremljenoj publici, mogli postati "nesvjesni vektori" za operacije stranog utjecaja. U takvim bi se operacijama mogao dijeliti sadržaj s korisnicima i potaknuti ih da ga samo šire dalje, tako da se čini da dolazi od autentičnog američkog glasača.
Sve velike kompanije društvenih medija imaju smjernice za borbu protiv potencijalnih operacija utjecaja, a nekoliko ih je - poput Mete - uvelo nove mjere za rješavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom tijekom izbora.
Niz alata za raspirivanje napetosti
Vodeći političari iz cijelog svijeta također su ove godine istaknuli rizike sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Priče o krađi izbora 2020. godine, koje su podijeljene bez ikakvih dokaza, proširile su se internetom s jednostavnim objavama, memovima i algoritmima, a ne slikama ili videozapisima koje je generirala umjetna inteligencija, a svejedno su rezultirale nemirima na američkom Kapitolu 6. siječnja.
Ovog puta političkim aktivistima i provokatorima na raspolaganju je cijeli niz novih alata koji bi mogli ponovno raspiriti napetosti.