Screenshot: Tagesschau
Brončani 5,5 metara visok kip otkriven je oko podne u Trieru, nedaleko od Francuske i Luksemburga, u nazočnosti 1500 osoba, prema podacima policije, prenosi agencija AFP.
Na svečanosti su bili potomci njemačkog filozofa, među njima francuska sociologinja Frédérique Longuet-Marx, te kineski dužnosnici i Andrea Nahles, nova predsjednica njemačkih socijaldemokrata (SPD), koji su do 1959. bili bliski marksizmu.
"SPD, naravno, odavno više nije stranka marksističke vizije, no Marx i njegove koncepcije još su dio političke matrice", rekla je Nahles.
Dodala je da bi "bilo mudro ponovno pročitati njegove analize u kontekstu današnjeg doba".
Stalni postav bit će otvoren u Marxovoj rodnoj kući barokna stila, u kojoj je 5. svibnja 1818.
rođen autor "Kapitala".
Grad Trier održat će idućih mjeseci oko 600 događanja - izložaba, koncerata, kazališnih predstava i konferencija povezanih sa životom i radom Karla Marxa.
Protukomunističke udruge osudile dar iz kine
Kip je darovala Kina koja se još izjašnjava kao komunistička zemlja i nastavlja njegovati marksizam kao svoju ideologiju.
Mnoge su protukomunističke udruge osudile dar iz Kine koju smatraju "autoritarnom diktaturom" i mobilizirale su se protiv odavanja počasti osobi koju smatraju ocem komunističkih tiranija.
Više desetaka ljudi iz Saveza skupina žrtava komunizma prošlo je gradom s transparentom na kojem je Marx prikazan kako caruje nad ljudskim lubanjama.
Kranja desnica traži uklanjanje kipa
Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima velik broj pristaša u dijelu bivše Istočne Njemačke, u tišini je marširala osuđujući "kult Karla Marxa".
AfD je pozvao da se ukloni kip filozofa "u ime žrtava komunizma".
Autor "Kapitala" i danas, 30 godina nakon pada komunizma, izaziva podjele. Njemačka stranka komunista i radikalna ljevica prosvjedovale su i pozvale "proletere svih zemalja da se ujedine", što je slogan koji su lansirali Marx i njegov suradnik Friedrich Engels u "Manifestu Komunističke partije".
Više od 130 godina nakon smrti u Londonu 1883., Marx je jedan od najkomentiranijih intelektualaca u svijetu: za jedne je vizionar koji je predvidio opasnosti kapitalizma, za druge poticatelj diktatura u Sovjetskom Savezu, Kini, Kambodži i drugim, sada bivšim komunističkim režimima.
Marxa branio šef Europske komisije
Diskreditirano nakon urušavanja sovjetske diktature, Marxovo djelo nastalo u vrijeme prve industrijske revolucije doživjelo je svojevrsnu obnovu. Kritičari zastranjenja kapitalističkog sustava posegnuli su za "Kapitalom" u jeku financijske krize 2007.-2008., a napose zbog sve većeg produbljenja jaza između bogatih i siromašnih.
Njemačka radikalna ljevica smatra da kritici Marxa nema mjesta.
"Kad bi svatko bio odgovoran za ono što je počinjeno u njegovo ime, tada (lik) Isusa Krista ne bi smio biti izložen ni u jednoj crkvi", rekla je u subotu jedna od čelnica ljevice Sahra Wagenknecht.
Čak je i predsjednik Europske komisije, konzervativac Jean-Claude Juncker, branio Marxa u Trieru "Marx nije odgovoran za sve okrutnosti za koje bi njegovi navodni nasljednici trebali odgovarati".