VEĆINA stanovnika država s razvijenim biciklističkim prometom koristi bicikl zbog praktičnosti i jednostavnosti, međutim Hrvatska s razvojem takvih, održivih oblika prometa kasni nekoliko desetljeća, iako ima i dobrih primjera poput Koprivnice i Varaždina.
Poticanje održivih oblika prometa jedan je od ciljeva koji se najčešće spominju u različitim dokumentima, akcijskim planovima ili strategijama koji se tiču borbe protiv klimatskih promjena ili u posebnim prigodama poput Dana planeta Zemlje.
Europski je parlament tako prošlog mjeseca usvojio Rezoluciju o razvoju biciklističke strategije, u svojim nastojanjima da Europa postane klimatski neutralan kontinent do 2050.godine. U njemu se potiče veća dostupnost bicikala smanjenjem PDV-a na kupnju, najam ili popravak bicikla no potrebna je veća dostupnost staza ili biciklističkih trasa.
Sindikat biciklista: Zagreb kasni desetljećima
"U odnosu na usporedive gradove u Europi, Zagreb kasni nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama”, ocjena je Sindikata biciklista.
Nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji nemaju nastavak nakon križanja, staze čiji kontinuitet prekidaju parkirna mjesta za automobile i terase kafića, nepropisno izvedena ili izblijedjela neobnovljena signalizacija, problemi su koji godinama muče bicikliste u glavnom gradu.
"Diskriminirajuće regulacije semafora privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa. Primjer za to je skretanja iz Ulice Hrvatske bratske zajednice ulijevo u Vukovarsku: automobili u prosjeku čekaju na semaforu 19 sekundi, bicikli 144 sekunde ili 7,5 puta duže”, upozoravaju iz Sindikata biciklista.
Problem je što biciklističke staze oduzimaju prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet.
"Primjerice, Žerjavićeva ulica na zelenom valu široka je 20 metara, automobili su dobili tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta ili oko 80 posto prostora. Pješacima ostaje tri metra prostora na obje strane a biciklima 80 centimetara ili svega 4 posto”, dodaju.
Prošle je jeseni zagrebačka gradska vlast odlučila otvoriti novu biciklističku stazu u Deželićevom prilazu tako što je prenamijenila jednu traku za motorna vozila, što je izazvalo mnoge rasprave u javnosti, čak i u Gradskoj skupštini.
Sindikat biciklista ovaj primjer vidi kao odmak od dosadašnje prakse oduzimanja prostora pješacima, ali je problem što staza nije povezana s okolnim stazama niti je osiguran propisni spoj na kolnik kada staza prestaje.
Dobri primjeri Koprivnica i Varaždin
Otpor dijela javnosti takvim rješenjima je rezultat nedovoljne komunikacije s građanima i edukacije o ostvarivanju paradigme gradova za ljude, a ne za automobile, smatraju u organizaciji Održivi razvoj zajednice (ODRAZ), članica mreže gradova iz regije koja bavi se održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima.
"Među našim članovima možemo istaknuti Koprivnicu koja kontinuirano radi na poboljšanju biciklističke infrastrukture i uvjeta. Promjene su vidljive i u Gradu Varaždinu, koji je ujedno član Europske biciklističke federacije”.
Koprivnica je tako ovog tjedna predstavila aplikaciju „Go2Bike” putem koje se može unajmiti javni bicikl. Za registraciju je potrebno unijeti podatke s bankovne kartice koja služi samo kao pokriće za osobne podatke. Javni bicikli unajmljuju se skeniranjem QR koda na vozilu, a sustav na taj način identificira korisnika i bicikl te bilježi njegovu GPS lokaciju. Također, aplikacija pokazuje trenutnu raspoloživost bicikala na stanicama.
No, i u ostalim gradovima potrebno je povećati broj javnih bicikala za najam, kao jednostavnog i brzog rješenja prilikom putovanja na posao, školu ili druga mjesta.
"U Rijeci još uvijek nemamo taj trend da ljudi odlaze i vraćaju se sa posla biciklom, a razlog tome je da na području užeg centra ne postoji biciklistička infrastruktura i signalizacija. Međutim, sve se češće mogu vidjeti biciklisti. Savladavanju riječkih uzbrdica i nizbrdica doprinosi električni bicikli", govori Ivana Tomić iz riječkog Veleučilišta.
Električne bicikle moguće je iznajmiti na više punktova, u sklopu gradskog sustava "Ricikleta", ali to je i dalje nedovoljno i nesigurno bez izgrađene biciklističke infrastrukture, napomenula je Tomić koja također smatra da "Hrvatska kasni niz godina za drugim europskim državama po pitanju biciklizma".
Prekomjernu izgradnju ne prati prometna infrastruktura
U Zagrebu postoji nekoliko tvrtki koje pružaju uslugu najma javnih bicikala, ali takvu uslugu bi mogao pružati i Grad, smatra Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Također postoji potreba za većim brojem servisa i parkirnih mjesta za bicikle.
"Biciklopravljaona Zelene akcije, besplatni servis gdje građani uče popravljati bicikle, je vrlo popularna i godišnje se ovdje popravi oko 800 bicikala. Što se parkirnih mjesta tiče, Grad je osigurao nešto više od 3.000 mjesta na 230 lokacija, a određen broj mjesta osigurale su javne institucije uz svoje objekte. To je svakako nedovoljno", kaže.
Naime, u prostorno-planskim dokumentima ne postoji normativ o potrebnom broju parkirnih mjesta za bicikle.
"Degradacija prostorno-planskog sustava dovela je do divlje, neplanske i prekomjerne izgradnje nekretnina, što nije pratila adekvatna prometna infrastruktura. Brojni su primjeri malih, uskih ulica u kojima su bile obiteljske kuće, a sada višekatne zgrade, gdje su na nogostupima parkirani automobili", ističe Ivčić.
Zelene i rekreacijske površine su prenamijenjene u stambene i poslovne, dozvoljavala se znatno veća katnost izgradnje, a cijelo to vrijeme je potpuno zanemarivan javni prijevoz i biciklistička infrastruktura. Zagrebu trebaju biciklističke magistrale u smjerovima istok- zapad i sjever-jug, na koje bi se naslanjale kvartovske staze. One su sada stisnute na površini koja je prethodno bila nogostup, zbog čega se nepotrebno dovode u konflikt pješaci i biciklisti.
U Karlovcu priželjkuju kružnu biciklističku magistralu
Slične potreba postoji i u Karlovcu, gdje entuzijasti zagovaraju kružnu biciklističku magistralu, odnosno "biciklističku prometnicu potpuno odvojenu od kolnog prometa, kojom bi se na siguran način međusobno povezalo rubne dijelove grada i omogućilo siguran dolazak do poslovnih i proizvodnih zona", kažu u karlovačkom Sindikatu biciklista.
Uz već spomenute probleme poput staza koje dijele prostor s pješacima i motornim vozilima i nedostatka javnih bicikala, pozornost skreću i na činjenicu da višestambene zgrade uglavnom nemaju riješena odgovarajuća spremišta za bicikle.
"S obzirom na neizbježnu nužnost za značajnim smanjivanjem motornog prometa, ulaganje u biciklističku infrastrukturu mora biti puno intenzivnije ukoliko želimo sačuvati okoliš, zdravlje ljudi i planete", upozoravaju.