POTRES jačine 6,1 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici i dubine 29,6 kilometara pogodio je Filipine. Potres je pogodio sjevernu regiju u utorak ujutro u 10.51 sati po lokalnom vremenu. Prema prvim informacijama nema žrtava niti materijalne štete, prenosi Reuters.
> Uvećanu naslovnu fotografiju pogledajte ovdje
Potres je pogodio provincije Cagayan i Isabela, javljaju iz filipinskog instituta za vulkanologiju i seizmologiju. Prema izvješću GDACS-a radi se o potresu srednjeg stupnja opasnosti. Na području pogođenom potresom živi oko 2,3 milijuna ljudi. Potres je prekinuo govor predsjednice Arroyo.
Potres jačine 5 stupnjeva po Richteru pogodio Kirgistan
Jak potres pogodio je Kirgistan. Potres jačine 5 stupnjeva po Richteru i 17.38 kilometara dubine pogodio je selo koje se nalazi 78 kilometara od glavnog grada Biškeka. Potres se dogodio u utorak u 7.55 sati po lokalnom vremenu. O žrtvama potresa i materijalnoj šteti za sada nema informacija.
Epicentar potresa je bio jugozapadno od glavnog grada, u blizini sela Cholpon. Stanovnici Biškeka su osjetili podrhtavanje.
Potres srednje jačine i u Turskoj
Turske službe izvijestile su da je potres jačine 4,7 stupnjeva po Richteru pogodio i njihovu zemlju. Epicentar potresa bio je u provinciji Sivas. Zasad nema informacija o šteti. Posljednji jači potres pogodio je Tursku u prosincu 2009. godine, bio je jačine 5,4 stupnjeva po Richteru. 1999. godine u potresima u Turskoj poginulo je 18 tisuća ljudi.
Tema koja se počela povlačiti po internetu je učestalost potresa. Budući da je u samo dva mjeseca zabilježen velik broj jakih potresa, neki se pitaju gledamo li rađanje novog, zabrinjavajućeg trenda. Da je zabrinutost velika, pokazuje i posebno priopćenje Američke geološke službe, koja je osjetila potrebu reagirati na velik broj upita.
Dolazi li "novo doba"?
"Iako se možda čini da imamo više potresa, potresi magnitude 7,0 ili veći kroz povijest su relativno konstantni", navodi služba na stranici. Kao objašnjenje sve većeg broja zabilježenih potresa navodi činjenicu da ima sve veći broj seizmografa, koji znanstvenicima omogućavaju sve bržu i kvalitetniju obradu podataka. Primjera radi, 1931. godine na cijelom je svijetu bilo oko 350 seizmografskih stanica. Danas ih ima preko 8.000. Godišnje se na globalnoj razini zabilježi oko 20.000 potresa, ili oko 50 dnevno, a za svaku se godinu očekuje oko 17 jakih potresa i jedan iznimno jak (jači od 8,0 stupnjeva).
Mr. sc Ivo Allegretti iz Hrvatske seizmološke službe jučer je u razgovoru za Index odbacio spekulacije o dolasku "novog doba". "Lako je reći da nije zabilježeno, ali takve stvari treba provjeriti. Ljudi oduvijek pokušavaju razriješiti problem učestalosti potresa ili ga definirati kako bi potrese mogli prognozirati. No, povijest je pokazala da to i nije jednostavno. Na neki način unutrašnjost Zemlje vodi svoju igru, ona ima neke unutarnje učinke koji su primarni, a svi utjecaji koje mi s time pokušavamo korelirati su sekundarni. Radi se o kompleksnoj znanosti u koju je teško ući ovako sa strane i to je vjerojatno razlog mnogih neutemeljenih briga", zaključio je.
Po općim podacima Američke geološke službe, potresi magnitude 6,0 do 6,9 stupnjeva po Richteru događaju se 120 puta godišnje.
20 godina od najrazornijeg filipinskog potresa
Najrazorniji potres koji je pogodio Filipine dogodio se 1990. godine, a nazvan je Luzonskim potresom. Gusto naseljeni otok Luzon pretrpio je potres magnitude 7,8 stupnjeva po Richteru, a ubio je preko 1.600 ljudi. Potres je utjecao na područje od 20.000 kvadratnih kilometara, a šteta koju je napravio mjerila se u milijardama dolara.
Filipini se nalaze u tzv. "Vatrenom obruču", seizmički i vulkanski najaktivnijem području na svijetu, koje se u obliku potkove proteže od Oceanije, preko Filipina, Indonezija i Japana na azijskoj strani, uzduž istočne obale SAD-a, pa sve do Perua i Čilea. U Vatrenom obruču nalazi se nekoliko velikih tektonskih ploča, veći broj malih ploča, oko 75 posto svjetskih vulkana, a u tom se području događa 90 posto svih potresa na svijetu te 80 posto najrazornijih potresa.
