Hrvatski savez stanara građana Europske unije zatražio je danas pomoć predsjednika Republike Zorana Milanovića jer tvrdi kako će tisuće zaštićenih najmoprimaca biti deložirane nakon 1. siječnja 2025. godine.
Predsjednik Milanović razgovarao je s članovima Hrvatskog saveza stanara građana Europske unije koji su zatražili sastanak kako bi upozorili na moguće posljedice primjene Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, navodi se u priopćenju predsjednikova Ureda.
Taj bi se zakon trebao početi primjenjivati 1. siječnja 2025. godine, a članovi Hrvatskog saveza stanara tvrde i upozoravaju kako će u tom slučaju tisuće građana biti deložirane iz stanova u kojima sada žive. Riječ je o zaštićenim najmoprimcima koji žive u stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba po osnovi bivšeg stanarskog prava.
Uz Milanovića bila njegova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo
Prema riječima predsjednice Hrvatskog saveza stanara Gordane Vojković, danas ima oko 10 tisuća hrvatskih građana u tom statusu. Kako se navodi u priopćenju, Hrvatski savez stanara obratit će se i Ustavnom sudu od kojega će tražiti zaštitu ustavnosti.
"Tražimo da se ovaj zakon stavi u mirovanje dok Ustavni sud ne donese svoj pravorijek. Obratit ćemo se Ustavnom sudu jer smo diskriminirani po više osnova. Zakonom se krši pravo jednakosti pred zakonom i ustavno pravo na dom, a uvodi se i nerazmjernost između prava na dom i vlasničkih prava", upozorila je Vojković.
Da država želi deložirati zaštićene najmoprimce nakon što zakon stupi na snagu, tvrde iz Hrvatskog saveza stanara, vidi se i iz programa vlade u kojemu stoji kako će se "rješavanjem statusa zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu, za što su preduvjeti ostvareni, na tržištu u kratkom roku pojaviti više stotina stambenih jedinica".
U izaslanstvu Hrvatskog saveza stanara bili su još članovi Saveza Jasminka Domaš Nalbantić, Danica Mirković-Vejvoda i Bruno Janković, a uz predsjednika Milanovića bila je njegova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, stoji u priopćenju.