Ugledni ekonomisti za Index: Hrvatska upada u dužničko ropstvo, što napraviti?

VLADINE mjere protiv krize, kao i izostanak mjera koje potiču proizvodnju u Hrvatskoj koja je opetovanim zaduživanjima upala u teško dužničko ropstvo, za Index su komentirali ugledni ekonomski analitičari Ante Babić, Ljubo Jurčić i Damir Novotny. 

Babić: Vladine mjere nisu dovoljne

"Vladine mjere za spas Hrvatske su nedovoljne. Mislim da političke elite u poziciji i opoziciji nemaju jasnu ideju što se zapravo događa s Hrvatskom u ekonomskom smislu i kamo treba ići, pa onda ne postoji niti jasna strategija", kazao je Ante Babić koji je mišljenja da je Vlada trebala početi s borbom protiv nelikvidnosti, "koja je gorući problem". U red se, smatra on, prvo trebalo dovesti plaćanje tijela državne uprave, državnih agencija i osobito javnih poduzeća i poduzeća u vlasništvu države.

"Uzrok nelikvidnosti je svakako prevelika državna potrošnja. To je sljedeće što se trebalo rješavati. Od 2000. do 2010. javna potrošnja mjerena samo izdacima državnog proračuna se sa 80 milijardi kuna povećala preko 50 posto, na preko 125 milijardi kuna, a mislim da smo svi svjedoci kako se kvaliteta javnih usluga nije povećala. Naprotiv. U raznoraznim programima Vlade može se bez problema rezati i više od 15 milijardi kuna i proračun za 2010., ali i 2011. vratiti na razinu potrošnje od 100 milijardi, koliko će se, uostalom, prikupiti i od poreza", kaže Babić.

On ističe kako su osnovne poluge bržeg rasta i razvoja izvoz i investicije. "To dvoje bi trebalo biti okosnica državne politike, što bi se trebalo vidjeti u programima Vlade, Vladinih agencija i drugih tijela, poput HBOR-a. Na koncu, povećanje efikasnosti kroz dizanje produktivnosti u javnom sektoru, povećanje količine i kvalitete javnih usluga uz jednaka izdvajanja iz državne blagajne bi trebalo poduprijeti dugoročni razvoj - tome služi nastavak privatizacije, restrukturiranje sustava subvencija, restrukturiranje javnih poduzeća, sve već zamišljene, a napola dovršene reforme poput mirovinske, zdravstvene, itd. Na koncu ćemo morati doći i do one reforme obrazovnog sustava i sustava vrijednosti cijelog društva", zaključuje Babić.


Jurčić: Neće nas spasiti Europska unija



"U Hrvatskoj se ne radi o recesiji, već o sistemskoj krizi, odnosno krizi sustava. Kada govorimo samo o ekonomiji, govorimo o pogrešnom modelu gospodarenja. Potezi koji se sastoje od popravljanja u okviru postojećeg modela, napravit će samo veći trošak, a ne korist. Stvar je u tome da imamo pogrešan gospodarski model koji datira još iz 90-ih, točnije postao je dominantan još 1993. Isti je model svijet u to vrijeme zagovarao, a zatim odustao od njega, promijenio je pristup, dok mi od njega ne odustajemo", komentirao je Vladin program gospodarskog oporavka Ljubo Jurčić.

Po njegovom mišljenju, drugi ključni problem predstavljaju i krivo postavljeni politički ciljevi. "Mi stvaramo iluziju da će građani imati bolji život nakon ulaska u EU, a zapravo to može biti put prema dolje. Primjer za to su Mađarska, Grčka, Rumunjska, Bugarska, Španjolska, Portugal, Italija. Po njima vidimo da nije dovoljno samo biti članicom EU-a, već imati i vlastitu politiku i ciljeve. Hrvati su zapljusnuti time da će ulaskom u EU riješiti sve probleme", upozorava Jurčić.

On ističe kako Hrvatska zapravo nema jasno definirane nacionalne ciljeve. "Cilj ne smije biti ulazak u EU, ni popravak postojećeg modela gospodarske politike, već bolji život građana u postojećim unutrašnjim i vanjskim okolnostima. Mora se postići konsenzus o tome koji su hrvatski nacionalni ciljevi i što ćemo napraviti da to postignemo. Hrvatskoj treba velika transformacija u pristupu politici, životu i radu. Valja se koncentrirati na dugoročnu dobrobit hrvatskih građana", kazao je.


Jurčić drži kako hrvatsko društvo obilježavaju ili apatija ili nezadovoljstvo. "Ovo potonje je bolje za promjene u društvu. Međutim, većina hrvatskih građana je u stanju apatije, izgubili su vjeru da se išta više može napraviti. Izoliraju se i svatko rješava svoj problem. Tako, primjerice, nastaje siva ekonomija, ali se gubi društvena sinergija. Ne postoje političke snage koje bi mogle organizirati nezadovoljne", zaključuje Jurčić.

Novotny: Hrvatska boluje od strukturne krize


"Kriza u Hrvatskoj posljedica je više od godinu dana njenog zanemarivanja i odbijanja da se ona uopće prizna. Suočeni smo s padom gospodarske aktivnosti od 1,5 do 2 posto ove godine, što će nas izdvojiti kao jedinu zemlju u Europi, uključujući Srbiju i BiH, koja će ove godine imati pad BDP-a. To znači da ćemo oporavak od krize vidjeti tek 2011.", prognozira Novotny. "U velikoj mjeri to je rezultat pogrešnih Vladinih ad hoc mjera i zanemarivanja činjenice da imamo problem ne samo s vanjskom, već i unutarnjom, strukturnom krizom, koja je prije svega problem javnog sektora, a koja se onda prelijeva na privatni sektor. Rezultat toga su, primjerice, krive procjene da će građevinski bum trajati do daljnjega i da privatne građevinske tvrtke ne trebaju tražiti svoju poziciju na inozemnom tržištu", smatra Novotny.

On upozorava da je naša potrošnja bila usmjerena prema socijali i održavanju državnih poduzeća koja su u lošem položaju, dok se s druge strane nisu ohrabrivale investicije i smanjenje pritiska na kućanstva. "Upravo suprotno, većina Vladinih mjera prošle godine imala je prorecesijski smjer, što je rezultiralo padom potrošnje i zaustavljanjem investicija. To je donijelo povećanje nelikvidnosti i nezaposlenosti, kao i nerazvijanje proizvodnje", objašnjava te dodaje kako će taj negativni trend donekle ublažiti turistička sezona. "Tu će se negativni trend zaustaviti, a onda će doći blagi oporavak. No, tada nam prijeti opasnost od dugoročne stagnacije, koju je, primjerice, kroz petogodišnje razdoblje prošla Mađarska. A u to ulazi stagniranje BDP-a, stagniranje investicija, građani se ne zapošljavaju te stagnira otplata kamata i dugova u privatnom i javnom sektoru. O glavnici da i ne govorimo, nju ćemo refinancirati, ali kamate moramo otplatiti. Time se stvara novi ciklus negativnih trendova", kaže Novotny.

On smatra kako u Vladinom programu ima nekih dobrih ideja, "ali, nažalost, ima i nekih proturječnosti koje će onemogućiti provođenje programa". "Vidimo i da su rezultati u provođenju slabi, da su na razini detalja i da velikog zaokreta zapravo nema. Zaokret se ne smije graditi na smanjivanju mirovina i plaća, već naglasak mora biti na smanjenju svih drugih troškova u državnom sektoru koji su ogromni. Treba se provesti racionalizacija u zdravstvu, smanjivanje subvencija prema poduzećima i poljoprivredi, čitav niz reformi se mora poduzeti kako bi se modernizirali sektori koje subvencionira država. To traži konsenzus dviju najjačih političkih strana", kaže Novotny koji u tome vidi dva izgledna scenarija. "Prvi je da se kroz politički proces dođe do konsenzusa, kao što je to bilo u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Velikoj Britaniji, a drugi je da se ne postigne konsenzus i da se ovaj miks ekonomskih politika nastavi dalje. A to bi za nas bilo pogubno", upozorava ekonomist, koji drži, pak, kako je prvi scenarij dosta izvjestan, jer, tvrdi, druge solucije nema. "Uostalom, Europska unija će izvršiti pritisak da se to napravi. To, međutim, ne pretpostavlja stvaranje velike koalicije", drži Novotny.

"Smatram da bi Hrvatska u prvom redu trebala napraviti rebalans proračuna, postići suglasje oko uravnoteženja proračuna i smanjenja proračunskih izdataka. To mora biti dugoročno, strateško pitanje. Trebalo bi kreirati i industrijsku politiku koja bi privukla strana ulaganja kako bismo otvorili novi ciklus ekonomskog razvoja. Valja zatim posegnuti i za otvaranjem novog ciklusa privatizacije i novog koncepta privatizacije za velika javna poduzeća. Smatram da treba razvijati javno-privatno partnerstvo ako želimo razvijati tržišnu ekonomiju, a ne državno-kapitalističku", predlaže Novotny.

Protiv zaduživanja i nerazborite politike Vlade protestira pokret građana Dosta!, koji je na Facebooku okupio 17.000 članova. Pridružiti mu se možete ovdje.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.