BOSANCI, Makedonci, Sirijci - to je radna snaga koju zapošljavaju hrvatski ugostitelji koji su za Index otkrili kakva su im iskustva sa stranim radnicima. Iako je vlada prvo odbila povećati kvote za uvoz radne snage u turizmu, nedavno je ipak popustila pod pritiscima ugostitelja i povećala kvote za turizam i ugostiteljstvo za dvije tisuće radnika, i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a i te su kvote već potrošene. To smo danas čuli od ugostitelja koji su poslali apel vladi za hitan sastanak navodeći da je turizam pred kolapsom.
Predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Marin Medak istaknuo je da Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane na Sredozemlju i jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
"Tražimo hitno smanjivanje te stope na 13%, kao i ukidanje poreza na potrošnju od 3% jer nas te stope onemogućavaju da adekvatno platimo domaće radnike koje želimo zapošljavati umjesto stranaca. Nalazimo se u poreznim škarama koje nam ne dozvoljavaju razvoj i uništavaju ne samo naš sektor nego i turizam kao ključnu granu hrvatskog gospodarstva. Prihod nam je kroz visoke poreze i davanja praktički nacionaliziran, a svi rizici i obveze ostaju nama. Naša inicijativa sada je prerasla u aktivnu Koordinaciju ugostitelja Hrvatske kao rezultat krajnje potrebe za promjenom", izjavio je predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Marin Medak.
"Želimo zapošljavati domaće, ali ih nema"
I ostali ugostitelji s kojima smo razgovarali, kao i predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, rekli su nam da žele zapošljavati domaću radnu snagu, no problem je, ističu, što nje jednostavno nema.
"Ugostitelji prije svega žele zapošljavati domaću radnu snagu i prisiljeni su uvoziti strane radnike iako je uvoz skuplji nego zapošljavanje domaćih. Međutim, u Hrvatskoj nema radnika, otišli su van. Svjesni smo da plaća nije jedini, ali je svakako najznačajniji aspekt za privlačenje radne snage. Želimo povećati plaće, ali i poboljšati uvjete poslovanja. Treba smanjiti PDV na 10 posto te smanjiti ukupna opterećenja poreza i doprinosa, kao i ukidanje poreza na reprezentaciju i napojnice", rekao je Ostojić za Index.
Ugostitelji traže porezno rasterećenje kako bi mogli nuditi bolje plaće i tako privući hrvatske radnike koji su otišli u inozemstvo jer u Hrvatskoj, navode, nema radnika. Iako se vlada redovito poziva na to da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima tisuće kuhara, konobara i sobarica, ugostitelji se pitaju gdje su ti ljudi jer im se ne javljaju na oglase za posao.
To je Indexu rekao i Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik te ujedno predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori. On je vlasnik restorana u Dubrovniku i zapošljava strance iz susjedne BiH.
"U Hrvatskoj mi se na oglas za 10 radnika javila jedna osoba"
"Zaposlio sam nekoliko kuhara i konobara iz BiH i jako sam zadovoljan njima. Vi ne možete natjerati nekoga da radi ako to ne želi. Kažu da na HZZ-u ima puno ljudi koji bi mogli raditi u turizmu, ali recimo kad sam stavio oglas za posao i tražio 10 ljudi, njih troje se javilo, a samo je jedan došao. Dakle, statistički ljudi postoje, ali ih zapravo nema. Nitko se ne javlja na oglase i jedini spas je da dovedemo nekog sa strane. Prednost dovođenja ljudi iz drugih država je ta da možete birati osobu kakva vam odgovara. Vani vidite nekog pa mu ponudite posao. Prije uvođenja kvota to niste mogli", rekao je Vlašić za Index.
Zagrebački ugostitelj i vlasnik dvaju restorana u centru Zagreba Damir Jurković Indexu je otkrio da je prije nekoliko mjeseci zaposlio bračni par iz Sirije koji radi pomoćne poslove u kuhinji i da je zadovoljan njihovim radom.
"Zaposlio sam bračni par koji ima djecu. Rade pomoćne poslove u kuhinji te iako je malo problem jezične barijere jer ne pričaju ni engleski, razumiju što trebaju raditi i dobro rade. Marljivi su i vrijedni. Zaposlio sam ih tako što su me zvali iz jedne udruge i rekli da traže posao za Sirijce. Žena radi kod nas četiri mjeseca, a na njenu sam zamolbu zaposlio i njenog supruga. Iako ne znaju jezik, ipak su dobro upućeni u plaće pa smo ispregovarali jer točno znaju navesti kolike su plaće u sezoni", ispričao nam je Jurković navodeći kako su kod njega neto plaće 5800 kuna za pomoćne radnike u kuhinji, dok su za konobare od 7000 do 7500 kuna.
Osim njih, od stranaca ima zaposlenog i jednog Makedonca kojeg posebno hvali. On je, kaže, poput hrvatskih radnika, sve razumije i sporazumijevanje ide bez ikakvih problema.
"Odličan je kuhar i jako sam zadovoljan", rekao je Jurković za Index.
"U Grčkoj je vez za jahtu 500 kn po danu, u Hrvatskoj i do 1100 kuna"
Razgovarali smo i s Franzom Leticom iz Zagreba koji osim kafića u Zagrebu, ima i tvrtku za najam brodova i jahti pa nam je ispričao da i on za brodove i jahte zapošljava strance, ovisno o tome odakle mu dolaze gosti.
Zapošljava skipere, hostese, kuhare i konobare, a pazi da njegovi klijenti imaju osoblje koje govori njihov jezik bilo da su iz Srbije, BiH, Makedonije.
"Sve zavisi otkud dolazi gost. Ako recimo dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, onda se moramo prilagoditi toj kulturi. Ako su klijenti muškarci, onda zapošljavamo mušku radnu snagu na brodu, a ako su žene, onda zapošljavamo žene jer je takva kultura u UAE. Na tržištu rada uvijek tražimo osobe koje zadovoljavaju naše kriterije", rekao nam je Letica.
U zadnje vrijeme ima dosta klijenata iz Južne Amerike i Meksika. A ima dosta i Amerikanaca, gostiju iz Južnoafričke Republike i Australije. No ipak navodi da je u odnosu na lani booking za 30 posto lošiji, i to zbog prevelike cijene vezova u hrvatskim marinama.
"Grčka nudi 25 do 30 posto niže cijene vezova. Da biste, na primjer, privezali jednu jahtu od 15 metara u gradskoj luci u Jelsi, to vas košta 800 kuna po danu, za tu cijenu dobijete struju i vodu. Dan parkinga jahte u grčkoj marini platit ćete 500 kuna. A ACI marine u Hrvatskoj su još skuplje od gradskih marina i koštaju oko 1100 kuna po danu. Mi samo zbog osjećaja sigurnosti imamo posla. Kod nas se turizam događa samo slučajno i radi osjećaja sigurnosti", rekao nam je Franz Letica.
Istaknuo je na kraju da ih je vlada povećanjem PDV-a na 25 posto dovela na rub i stagnaciju turizma.
Ističe kako bi porezno rasterećenje dovelo do povećanja plaće radnicima u turizmu, ali i ostalim sektorima jer bi se, kažu, radile brojne investicije na ugostiteljskim objektima.
"Ako vlada ne smanji PDV, uništit ćemo jedinu granu od koje živimo"
Kad je PDV u turizmu bio 10 posto, tad se, kaže, dogodila ekspanzija ugostiteljskih objekata, otvoreni su brojni novi objekti, a postojeći su uređeni.
"Zadnje dvije godine stagniramo. Ne investira se, ne uvodi se nova ponuda, ne zapošljavaju se povezane djelatnosti. Prije bi zapošljavali keramičare, stolare i ostale struke koje su isto imale dobit od ugostiteljstva. A gdje su tek dobavljači hrane, OPG-ovci", navode Letica.
Predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije Vedran Jakominić je Indexu na pitanje što će biti ako vlada ne posluša njihove zahtjeve i ne smanji PDV, rekao da vlada neće imati izbora.
"Vjerujem da ako budemo kvalitetno radili, da vlada neće imati izbora već da će morati porezno rasteretiti djelatnike u turizmu i ugostiteljstvu. Ako to ne naprave, urušit ćemo jedinu granu koja nas može izvući. Turizam kao zamašnjak ekonomije trebamo iskoristiti da pokrenemo drugu granu jer ostalih grana koje bi nas hranile nemamo", rekao je Jakominić za Index.