UGOSTITELJI se i ove godine suočavaju s problemom kroničnog nedostatka radnika, što dovodi u pitanje rezultate sezone i opstanak struke, pa traže poduzimanje hitnih mjera za njihov spas, poručili su predstavnici ugostiteljskih udruga na konferenciji za medije u Rovinju.
U sklopu gastromanifestacije Weekend Food Festival u Rovinju su se u petak okupili predstavnici Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) na skupštini, a pridružili su im se predstavnici iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU) te zagrebačke Nezavisne udruge ugostitelja (NUUZG).
Na konferenciji za medije nakon skupštine upozorili su na ogroman problem nedostatka radne snage i na ostalo što im otežava poslovanje.
"Od 2016. ugostitelji se pokušavaju izboriti za ravnopravno poslovanje i sada sve to što nam država nije priznala, niti nas je oslobodila raznih nameta, spustila PDV, kao ni uvela sustavno strukovno obrazovanje, dolazi na naplatu, tj. radnika je sve manje i sve ih je teže ili i nemoguće naći u Hrvatskoj i šire. Uz to, nakon dvije godine otežanog poslovanja zbog pandemije i uz ogroman porast cijena energenata i ostalih inputa, uz kroničan nedostatak radnika ne znamo više što i kako, ali znamo da nismo dovoljno konkurentni", kazao je za Hinu predsjednik UUKI-ja Vedran Jakominić.
"Država se prema ugostiteljstvu odnosi maćehinski"
S ciljem spašavanja sektora, ugostitelji i državnim i lokalnim vlastima predlažu rješenja koja treba provesti bez odgode i bez iznimke, i to spuštanje PDV-a u ugostiteljstvu na pet posto kao što je u svim usporedivim ekonomijama, ukidanje poreza na potrošnju i svih parafiskalnih davanja, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i dodatni rad, pojednostaviti zakonodavni okvir iznimno otežanog poslovanja. Traže i rasterećenje plaća radnika, povećanje osobnog odbitka i smanjenje poreza na dohodak.
Nazvavši odnos države prema ugostiteljstvu "maćehinskim", smatraju da je upravo takav odnos ugostiteljstvu od kraja 2016. donio takve posljedice da se prikazuju kao "toksična struka" u kojoj nitko ne želi raditi unatoč znatnom povećanju plaća, koje su sada i iznad onih u drugim branšama.
"To više nije problem samo nas već i ukupne ekonomije jer u Hrvatskoj je 75.000 ljudi formalno nezaposleno, a nije zainteresirano za legalan rad. Zašto? Uslijed blokada ne žele primati plaću na račun, budući da s njom ne raspolažu, i spas vide u radu na crno i izvan poreznog zahvata", iznio je Jakominić.
Još problema za ugostiteljstvo
Dodao je i da su se problemi uvećali i s radikalnim podizanjem poreznog opterećenja, čime je nanesena šteta koja se ne može sanirati samo kroz vraćanje poreza u funkcionalne okvire.
Stoga smatra da je potrebno u potpunosti redizajnirati poslovne i zakonske okvire za olakšanje poslovanja te da je "jedini izlaz dobrohotno postupanje zakonodavca kako bi kroz partnerski odnos postigli željene rezultate i spasili struku".
Uz problem radne snage, ključni problemi za ugostitelje su još i, kako su naveli, nezasluženo loš imidž ugostiteljstva, migracije kadrova uslijed nesigurnosti uzrokovane pandemijom u sigurnije struke i sigurnije države, "strahovita" sezonalnost velikog dijela turističkog sektora, prenizak osobni odbitak i previsoka porezna stopa na dohodak, apsolutna nestabilnost poslovnog okvira primarno uzrokovanog neadekvatnom reakcijom države na eksploziju cijena energenata te ostalih troškova i sirovina.
Problem je i "galopirajuća inflacija", ali i uvođenje eura uz plašenje "zabranom podizanja cijena", što su ugostitelji ocijenili PR-om, koji je neutemeljen u zakonu, a problemi su i nemogućnost investiranja, kronična nelikvidnost u sektoru, nefleksibilno zapošljavanje i onemogućavanje brzog angažmana dodatnih ljudi u trenucima vršnog opterećenja poslovanja, navode ugostitelji.