SREDIŠNJI državni ured za razvoj digitalnog društva podijelio je na svojoj Facebook stranici objavu da je u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od početka ožujka dostupna usluga 3D printanja za korisnike, u sklopu novoutemeljenog Digitalnog laboratorija.
No državni digitalizatori zaboravili su napisati da je 3D printer nabavljen privatnom donacijom Instituta za razvoj i inovativnost mladih obitelji Bakić. Osim toga, micro:bitovima i 3D printerima opremljene su i druge brojne knjižnice u Hrvatskoj, također privatnim donacijama.
Bakić: IRIM je donirao 3D printer za NSK
Za komentar smo zamolili Nenada Bakića koji kaže da su oni, umjesto Ureda za digitalizaciju, odradili integraciju Nacionalne sveučilišne knjižnice i lokalnih knjižnica, među kojima nije bilo suradnje.
“Micro:bitove za preko 100 knjižnica u zemlji za besplatne radionice i posudbu, kao i 3D printere u mnoge od njih nabavili smo crowdfunding kampanjom, donacijama Rotary klubova i vlastitim donacijama. No 3D printer i micro:bitove u NSK baš donacijom IRIM-a, tj. Nenada i Rujane Bakić. K tome, kako je osnivač NSK MZO, a lokalnih knjižnica lokalne samouprave, nije bilo suradnje među njima te smo upravo stoga potaknuli suradnju pretvarajući NSK u centar kompetencija i, primjerice, organizirajući edukaciju knjižničara iz cijele zemlje baš u NSK. Može se reći da smo ovaj integracijski proces umjesto Ureda za digitalizaciju odradili besplatno (doniranjem) upravo mi. To je rezultiralo i suradnjom i obukom HNK za digitalne aspekte izložbe Hrvatska glagoljica, a sada i djeca širom Hrvatske mogu, primjerice, na 3D printerima printati glagoljička slova“, kaže Bakić.
Projekt opremanja knjižnica pokrenut prošle godine
Inače, projekt opremanja knjižnica pokrenut je početkom prošle godine. U crowdfunding kampanji željelo se prikupiti 37 tisuća dolara, no na kraju je zbog velikog odaziva građana taj iznos debelo premašen te je stiglo preko 67 tisuća dolara.
“Sada započinjemo veliki projekt opremanja knjižnica u Hrvatskoj micro:bitovima za posudbu kako bi djeca i odrasli (tj. cijele obitelji) mogli naučiti biti stvaraoci pomoću novih tehnologija. Upravo knjižnice mogu postati ključni centri za razvoj digitalnog stvaralaštva, ne samo za poduku programiranja nego za razvoj 'makers' centara, uz robotiku, 3D printere i ostalu tehnologiju koja može:
- inspirirati mlade da postanu (digitalni) stvaraoci
- pomoći onim mladima koji u svojim školama nemaju pristup tehnologijama da steknu digitalne kompetencije, i
- pomoći odraslima da uhvate korak s digitalnim tehnologijama, kako bi ih usvojili, možda za svoja zanimanja, ili zato da bi se mentalno prilagodili budućnosti ('ja to mogu').
Knjižnice tako imaju priliku postati institucije važne za digitalnu transformaciju nacije. Prve projekte smo već pokrenuli u knjižnicama u Sisku u koji smo opremu sami donirali, Bjelovar u kojem je projekt financirao Grad Bjelovar, a uskoro slijede knjižnice u Glini i središnja u Zagrebu kojima donacije osigurava Rotary klub Zagreb Centar", naveli su tada na stranicama kampanje.