Nedavno mi je zapeo za oko dokumentarni serijal Diplomatska oluja, o tome kako se Hrvatska borila na diplomatskom frontu tijekom Domovinskog rata.
Nevjerojatno je kako je u iznimno teškim ratnim uvjetima Hrvatska izborila svoju suverenost i dokazala svoje pravo da samostalno određuje vlastitu budućnost, unatoč pritisku Zapada i Istoka.
Vrlo sličnu situaciju doživljava i Ukrajina koja, osim vojnog, trpi i stalni diplomatski pritisak, potaknut najdramatičnijom predsjedničkom kampanjom u SAD-u od 1968. godine, ratom na Bliskom istoku, stalnim krizama u europskoj politici te rastućim pritiskom Kine. I to je samo ono što vidimo. Bez pretjerivanja može se reći da su se predsjednik Zelenski i Ukrajina našli usred diplomatske oluje.
Unatoč očekivanjima da će se brod Ukrajina odvojiti i čekati kraj nevremena, ili barem dočekati rezultate izbora u SAD-u, Zelenski je krenuo u središte uragana predstavljajući takozvani Plan pobjede. S prevelikim očekivanjima od predstavljanja plana predsjedniku Bidenu, kao i kandidatima za predsjednika Kamali Harris i Donaldu Trumpu, stručnjaci su se natjecali tko može brže odrediti od čega se taj plan sastoji.
No ne treba biti odličan vojni ekspert kako bi se u trećoj godini rata Rusije protiv Ukrajine shvatilo da je Plan pobjede vrlo jednostavan - potrebni su oružje i svi drugi financijski i tehnološki resursi, i to što brže u količinama koje će nadmašiti prednost ljudskih resursa i starog sovjetskog naoružanja kojim se Rusija bori.
Međutim, stječe se dojam da je administracija SAD-a očekivala Plan primirja, a ne Plan pobjede, čiju provedbu ne smatraju realističnom. Ipak, trenutna administracija djelomično je sama sebe uhvatila u zamku pozicijom da isključivo Ukrajina treba predložiti pod kojim uvjetima i na koji način završiti rat. Stoga, prema slikovitom izrazu jednog od stručnjaka iz Ukrajine, "čak i ako je ovaj plan do posljednjeg trenutka postojao samo u obliku računa iz restorana, trebalo bi ga unaprijed najaviti, kako bi se ne samo skrenula pažnja na Zelenskog u SAD-u već i oživjela rasprava upravo u kontekstu kako Ukrajina može pobijediti u ratu, a ne zamrznuti ga duž fronte".
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti primjene zapadnog oružja za udare duboko u teren Rusije, Blinken je naglasio: "Veoma pažljivo to proučavamo, uključujući ono što bismo mi ili drugi partneri Ukrajine trebali učiniti ako bude potrebno - dodatne akcije kako bismo im pomogli ostvariti ovaj uspjeh."
Unatoč izjavama trenutno nema jasnih znakova da je američka administracija dočekala plan predsjednika Ukrajine s entuzijazmom i da je spremna započeti njegovu provedbu.
Bez sumnje, dodjela novog paketa pomoći Ukrajini, u iznosu od 7.9 milijardi dolara, odlična je vijest, posebno uzimajući u obzir da su u taj paket očito uključeni projektili za zračne udare, a izravno je navedeno da će se financirati oružje upravo ukrajinske proizvodnje. Od tog iznosa 5.5 milijardi dolara otpada na opskrbu oružjem iz zaliha, a 2.4 milijarde dolara obuhvaćaju financiranje dugoročnih programa u okviru Inicijative za potporu sigurnosti Ukrajine, odnosno narudžbe za proizvodnju sredstava protuzračne obrane, dronova i drugih sredstava.
Uz pomoć SAD-a Ukrajina jača nekoliko izuzetno važnih strateških programa - proturaketnu obranu od balističkih projektila, povećava zalihe projektila za protuzračnu obranu najmanje do kraja 2025. godine i ulaže u vojno-industrijski kompleks (dronovi i proizvodnja municije).
Paket uključuje municiju i opremu za ukrajinske sustave protuzračne obrane, municiju zrak-tlo, bespilotne zrakoplove i komponente za podršku ukrajinskoj proizvodnji bespilotnih zrakoplova, opremu za borbu protiv bespilotnih letjelica, bespilotna plovila, opremu za sigurnu komunikaciju, opremu i materijalna sredstva za podršku ukrajinskoj proizvodnji municije, rezervne dijelove, tehničku podršku i održavanje, kao i drugu pomoćnu opremu.
U ovom paketu nalaze se i krilate dalekometne bombe Joint Standoff Weapon (JSOW) koje su vrlo učinkovite u varijanti s bojevom glavom za gađanje "tvrdih ciljeva", kao i s kasetnim projektilima. Ove dalekometne bombe korištene su u Drugom ratu u Perzijskom zaljevu, u Afganistanu i tijekom bombardiranja Jugoslavije - tamo gdje je bilo protuzračne obrane.
No, sva ta vojna pomoć je prvenstveno za obranu i suzbijanje. Očigledno je da su pozivi Ukrajine na slanje dalekometnog oružja i dozvolu za udarce na Rusiju, koji bi smanjili teror bombama i raketama na civilne gradove, ostali nezapaženi i rasprava se ponovno oteže.
Pri tome, Putinova histerija i promjena nuklearne doktrine vrlo dobro pokazuju da se Rusija boji upravo takvih udaraca. Njoj je jasna nestabilnost vlastitih postignuća i njihova ranjivost.
Zelenski je službeno izjavio: "Plan pobjede predstavljen je Americi i svaki je njegov dio objašnjen. Sve ključno za Ukrajinu je na stolu partnera, sve se razmatra. Dalekometnost, obrambeni paket, sankcije protiv Rusije, koraci prema ruskim aktivima."
Sljedeće polje diplomatske bitke za Ukrajinu je Berlin, gdje će se od 10. do 12. listopada održati sastanak lidera SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala