Ukrajinske vlasti počele su mijenjati retoriku o ruskim planovima u Ukrajini. Ranije se forsirao narativ da Moskva želi pregovore i zamrzavanje sukoba, a sada se čuju izjave da Ruska Federacija to ne želi i da se namjerava nastaviti boriti.
"Putin ne želi ni zamrznuti sukob ni mir", rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu za španjolski list El Pais. Vjeruje da će Rusija uspjeti probiti obranu Ukrajine ako Zapad ne pruži pomoć.
Zapadni mediji
Ipak, bitno je spomenuti da je takva izjava izrečena u kontekstu napisa u zapadnim medijima (iako neslužbeno potvrđenih) da u SAD-u i EU jačaju pozicije onih koji zagovaraju primirje na sadašnjoj bojišnici i pregovore s Rusijom. NY Times je također napisao da predsjednik Putin nije protiv takvih pregovora.
Britanski tisak aktivno je počeo govoriti o tome da je postizanje vojne pobjede za Ukrajinu najvjerojatnije nemoguće te da treba istražiti mogućnosti zamrzavanja rata. Povjesničar i publicist Owen Matthews, koji je napisao knjigu o Putinu i Ukrajini, rekao je na stranicama časopisa Spectator da mir odustajanjem od okupiranih teritorija "ostaje jedino moguće rješenje".
"Čak i kad bi ponovno osvajanje Hersona, Zaporižje, Donbasa i Krima bilo vojno moguće, bi li njihovo ponovno uključivanje u Ukrajinu učinilo zemlju sigurnijom i stabilnijom - ili upravo suprotno?" pita se autor.
Piše i da se do 130.000 mobiliziranih muškaraca iz Donbasa bori protiv Ukrajine u sastavu ruske vojske, o čemu sam pisao još na početku rata. "Malo je vjerojatno da će bivši Ukrajinci masovno položiti oružje i pozdraviti neprijatelje protiv kojih se bore od 2014.", piše Matthews.
Matthews, pozivajući se na sugovornike koji žive u Donbasu, piše da se u "DNR-u" i "LNR-u" može govoriti o "snažnom odbijanju ukrajinskog oslobađanja". Spectator dalje piše da je za ponovno osvajanje teritorija Ukrajini potrebno značajno povećanje potpore Sjedinjenih Država.
"Međutim, okrutna stvarnost je da se politički vektor u Sjedinjenim Državama kreće u suprotnom smjeru. Čak i održavanje trenutne razine pomoći, a da ne spominjemo povećanje, već predstavlja ozbiljan problem za Bidena", piše.
"Dakle, nažalost, prihvaćanje realnosti na terenu - de facto podjela duž crte kontrole, potpomognuta sigurnosnim jamstvima za Kijev, osim punopravnog članstva u NATO-u - ostaje jedino moguće rješenje", zaključuje autor.
"Umorni Zelenski"
Drugi stručnjak, umirovljeni britanski pukovnik Richard Kemp, napisao je članak pod naslovom "Umorni Zelenski izgleda preslabo da bi ostvario pobjedu". Na stranicama lista Telegraph kaže da Ukrajina nije iznijela novu strategiju nakon neuspjeha protuofenzive.
"Ukrajina nema jasnu strategiju za buduće vođenje sukoba. Zelenski i dalje inzistira na tome da će Ukrajina vratiti sav svoj teritorij koji je zauzela Rusija; iako, nakon očito pretjeranog obećanja za ljetnu ofenzivu, čini se da više ne govori o vremenskom okviru", piše Kemp.
On smatra da izjave Zelenskog o premještanju težišta rata na Krim i Crno more nisu dovoljne da Zapad prestane "držati ruke u džepovima" (odnosno pružati odmjerenu pomoć).
Autor, koji je posjetio Kijev u jeku rata, rekao je da "neki politički čelnici" u Kijevu raspravljaju o ideji mirovnog sporazuma "u kojem bi Rusija prihvatila članstvo Ukrajine u NATO-u u zamjenu za jamstva da neće biti pokušaja Ukrajine da povrati okupirano područje".
Prema Kempovim riječima, predsjednik Biden i europski čelnici "ne žele ništa više osim takvog mirovnog sporazuma, i to što je prije moguće". I splasnuo je narativ kako se ukrajinske oružane snage bore za cijelu Europu, koju će Rusija, prema Zelenskom, napasti ako porazi Ukrajinu.
"Nema naznaka da predsjednik SAD-a ili zapadnoeuropski čelnici doista vjeruju u to. Da vjeruju, odavno bi učinili sve što je moguće da obuzdaju Putina i opskrbe Ukrajinu golemim količinama oružja koje su joj potrebne da porazi Rusiju", piše.
Njemačka politika
Osim za Ukrajinu pesimističnog narativa u britanskim i američkim medijima, koji sve više pišu o neuspjeloj ukrajinskoj ofenzivi i nemogućnostima ukrajinske vojske da vrati teritorij, u Njemačkoj se, usred unutarnje krize koja se događa u zemlji, pojavila jedna nezanemariva politička opcija koja je predstavljena u Berlinu, a koja zagovara pregovore između Kijeva i Moskve te, što je još zanimljivije, uključivanja Ruske Federacije u europsku sigurnosnu arhitekturu.
Unija Sahra Waenknecht (Bündnis Sahra Wagenknecht) je stranka koja se jesenas izjednačila po rejtingu s vladajućim SPD-om. To se dogodilo nakon što je zastupnica Bundestaga Sarah Wagenknecht najavila stvaranje vlastite političke snage u listopadu 2023.
Na konferenciji za novinare Unije rečeno je da se nova stranka protivi opskrbi Ukrajine oružjem i da je za trenutni početak mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve. Odgovarajući na pitanje je li za nju prihvatljiva mirovna opcija u kojoj bi Ukrajina Rusiji prepustila značajan dio teritorija, Wagenknecht je podsjetila na istanbulske pregovore u ožujku 2022. godine.
Ona smatra da je tada bilo moguće postići rezultat u kojem bi se ruske trupe povukle na položaje koje su zauzimale prije 24. veljače 2022., a teritorijalni gubici Ukrajine bili bi ograničeni na određene regije Donbasa i Krima.
Osim toga, objavljeni program Unije sadrži kritike NATO-a i Sjedinjenih Država. "Vojni savez, čija je vodeća sila napala pet zemalja u posljednjih nekoliko godina kršeći međunarodno pravo i ubila više od milijun ljudi, u tim ratovima povećava osjećaj prijetnje i obrambenosti i tako pridonosi globalnoj nestabilnosti", navodi stranka na svojoj web stranici .
"Europa treba stabilnu sigurnosnu arhitekturu, koja bi dugoročno trebala uključivati Rusiju", piše u programu stranke.
Prema istraživanju koje je objavio Bild (koji novu stranku naziva proputinovskom), u tjedan dana rejting još tada neosnovane stranke porastao je s 12 na 14%, čime se izjednačio s vladajućim SPD-om i pretekao Zelene i Slobodne demokrate koji su dio vladajuće koalicije.
Istodobno, desnoj Alternativi za Njemačku, koja je ranije imala 22% glasova, značajno je pao rezultat i sada iznosi 17%. Što se tiče Ukrajine, AfD zauzima iste stavove kao i "lijeva" Sarah Wagenknecht - protiv pomoći Kijevu, za što prije primirje i za normalizaciju odnosa s Rusijom. To znači da je otprilike trećina njemačkog političkog spektra (17+14%) protiv daljnjeg naoružavanja Ukrajine te za pokretanje mirovnih pregovora, koji bi uključivali prepuštanje dijelova teritorija Ukrajine Rusiji.
Situacija na frontu
Atmosfera u zapadnim medijima, kao i na unutarnjoj političkoj sceni ključnih zapadnih saveznika, stvorena je na temelju događaja na frontu, gdje se Ukrajina nalazi u sve težoj situaciji. Stalno se izvještava o sve težim situacijama na ukrajinskim mostobranima na istočnoj obali Dnjepra. Broj ruskih napada na desantne i opskrbne brodove raste. Nove snimke pojavljuju se gotovo svakodnevno.
Washington Post objavio je članak s intervjuima s ukrajinskim vojnicima koji su preživjeli pokušaje iskrcavanja. Govori se o velikim gubicima ukrajinskih marinaca, eliti ukrajinske vojske, dok se u isto vrijeme minimalno osvaja. U sadašnjem obliku držanje mostobrana postalo je simbolički politički projekt kako bi se Zapadu pokazao kakav-takav rezultat. NY Times je prethodno objavio ništa manje pesimističan članak o "samoubilačkoj misiji" na Dnjepru.
Operacija je zapravo obećavajuće započela prije gotovo točno tri mjeseca, kada su ukrajinske trupe uspjele brzo utvrditi mostobran. Ali nakon toga nije bilo pravog plana. Vojnici nisu znali kamo bi. Stabilna opskrba nije postignuta. Ruske snage su započele teška bombardiranja komadića zemlje.
Činjenica da su se takvi negativni članci na temu mostobrana pojavili gotovo istodobno u tisku SAD-a i Velike Britanije navela je neke analitičare na to da mediji sada pripremaju javnost za povlačenje trupa s mostobrana.
Nova ofenziva?
Paralelno razni izvori upozoravaju da bi ruska vojska mogla pokrenuti novu ofenzivu u Harkivskoj oblasti. Prema ISW-u, ruska vojska trenutno priprema novu ofenzivu prema Kupjansku. Rečeno je da bi ruske trupe mogle ponovno intenzivirati svoje napade u smjeru Kupjanska "u nadolazećim tjednima".
No treba imati na umu da takve izvještaje treba uzimati s oprezom. Prošle zime bilo je sličnih upozorenja, i od medija i od ukrajinskih dužnosnika, o nadolazećoj drugoj ruskoj ofenzivi na Kijev, koja se nije dogodila. U svakom slučaju, ukrajinska vojska nastavlja ubrzano graditi nove obrambene crte u slučaju novih ruskih ofenzivnih napredovanja. Velika su područja, uključujući granicu s Bjelorusijom, minirana. Bunkeri se sastavljaju od već gotovih modula.
Sjeverna Koreja
U isto vrijeme, nakon nekoliko dana operativne stanke, ruska strana nastavlja s masovnim napadima raketama i bespilotnim letjelicama diljem Ukrajine. Udari su zabilježeni u Harkivu, Kijevu, Odesi itd. Između ostalog, pogođeni su objekti energetske infrastrukture, skladišta i sl.
Pozornost je privuklo i to što ruske trupe sada koriste balističke projektile kratkog dometa iz Sjeverne Koreje. Nekoliko njih navodno je stiglo 30. prosinca, a već 2. siječnja su korištene na području Harkiva.
Trenutno se govori o relativno maloj isporuci od nekoliko desetaka raketa, od kojih je nekoliko, vjerojatno tri, iskorišteno. Dakle, trenutno se ne radi o masovnoj isporuci, već moguće samo o probnom radu za testiranje sustava. Ne može se isključiti da će stvarne isporuke uslijediti nakon ovih probnih. Bitno je podsjetiti da Sjeverna Koreja već opskrbljuje Rusiju topničkim granatama.
Osim toga, navodi se da bi Sjeverna Koreja mogla postati središte kineskih isporuka streljiva. Kina bi tako mogla isporučiti Rusiji velike količine streljiva bez preuzimanja ikakvih većih političkih rizika.
Uz iranske dronove, Rusiji bi tako bile dostupne i sjevernokorejske rakete, čime bi donekle ili znatno maknula pritisak s vlastite vojne industrije. Vezano za to, osim mogućih dodatnih balističkih projektila iz Sjeverne Koreje, čini se da su Moskva i Teheran također na rubu odgovarajućeg sporazuma, prema kojem bi Rusija mogla kupiti od Irana i balističke rakete kratkog dometa.
Zanimljivo je da su se iranske balističke rakete najavljivale još krajem 2022. godine, no onda je došlo do neobjašnjenog zastoja, pa se rakete nisu isporučivale.
Protuzračna obrana
Što više Rusija ima mogućnosti u vidu korejskih i iranskih raketa, to ukrajinska protuzračna obrana ima složeniji zadatak. U tom kontekstu stigla je zabrinjavajuća poruka iz SAD-a. Washington je najavio da možda uskoro neće moći više opskrbljivati ukrajinske Patriot sustave raketama. Razlog za to je visoka cijena raketa, koja se kreće između 2 i 4 milijuna dolara po raketi.
To je donekle potvrdio i američki glasnogovornik Matthew Miller, koji je rekao da će SAD podržavati Kijev "koliko god bude potrebno", ali ne nužno "na istoj razini kao 2022. i 2023. godine".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pokušao je ograničiti štetu, rekavši da ljudi ne bi trebali pasti u "apatiju i depresiju" zbog te Millerove izjave. No, za vjerovati je, osobito kako se približavaju izbori u SAD-u, da će zabrinutost oko kolebljive podrške SAD-a Ukrajini vjerojatno nastaviti rasti. Isto tako, iako javno zapadni čelnici ne govore o smanjenju podrške Ukrajini, kao ni o mirovnim pregovorima, jasno je da će pritisak na Ukrajinu u tom smislu i dalje rasti.