Sredstva koja je američki Kongres odobrio za opskrbu Ukrajine oružjem tijekom Bidenove administracije gotovo su iscrpljena, a većina naoružanja već je isporučena.
Paket pomoći od 30. prosinca, koji je potpisao bivši predsjednik Joe Biden, iskoristio je posljednje financiranje iz Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Ta inicijativa je od 2022. godine osigurala 32.7 milijardi dolara za nabavu nove vojne opreme za Ukrajinu. Završni paket uglavnom je uključivao projektile za protuzračnu obranu i streljivo za raketne sustave poput HIMARS-a, kao i topničke granate.
Čak i prije nego što je novi američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost, Pentagon je za 2025. godinu predložio 300 milijuna dolara za obnovu fonda Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Od ukupno 45.8 milijardi dolara izdvojenih u posebnom fondu za hitne vojne isporuke ("drawdown"), ostalo je tek 3.8 milijardi dolara – svega 8% prvotnog iznosa.
Mehanizam "drawdown" funkcionira tako da američke tvrtke koje proizvode oružje dobivaju sredstva za nadoknadu starog naoružanja poslanog Ukrajini, dok se novoproizvedeno oružje uglavnom zadržava u SAD-u. Stoga će vrijednost opreme koja će stvarno biti poslana u Ukrajinu biti znatno manja od preostalih 3.8 milijardi dolara, piše Kyiv Independent.
Buduće isporuke ovise o Trumpu
Novi saziv Kongresa još uvijek nije odobrio proračun za 2025. godinu, a buduće isporuke oružja Ukrajini uvelike ovise o Trumpu. Ukrajinska ovisnost o američkoj vojnoj pomoći daje Trumpu značajnu pregovaračku prednost. Čini se da Trump želi iskoristiti tu prednost kako bi sklopio dogovor vezan uz ukrajinske zalihe minerala. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dao je naslutiti da je spreman na pregovore.
Američka vojna oprema bila je presudna za ukrajinsku obranu. Zelenski je nedavno izjavio da američko oružje čini otprilike 40% ukupnog ukrajinskog naoružanja, što je i dalje značajan udio unatoč sve većoj domaćoj vojnoj proizvodnji. Međutim, sporost isporuka izazvala je kontroverze, posebno od kraja 2023. godine. Iako su paketi odobravani politički, proces fizičke isporuke često je kasnio, a praćenje isporuka ostalo je problematično.
Isporuke dugo traju
S obzirom na to da se sredstva bliže kraju, Pentagon tvrdi da je već isporučena velika većina predviđenog oružja.
"Od 10. siječnja ministarstvo obrane isporučilo je 89% ključne municije, 94% protutenkovskih sustava i 75% drugih vatrenih sposobnosti predviđenih kroz Predsjedničku ovlast za hitne isporuke", izjavio je potpukovnik Charlie Dietz, glasnogovornik Pentagona.
"Najviše se trenutno isporučuju vozila, a dostave će se nastaviti tijekom ljeta. Isporuka ključne borbene opreme, poput topničkih sustava i borbenih vozila Bradley, kao i drugih oklopnih vozila poput M113 i HMMWV-a, traje dulje jer vozila prvo moraju biti popravljena", rekao je Dietz.
Ukrajini kronično fali granata
Američka borbena vozila trenutačno nisu glavni prioritet za ukrajinsku vojsku, kaže Kateryna Bondar, analitičarka iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "Ukrajina ne može sama proizvoditi Bradleyje, ali takva vozila u ovom trenutku ni nisu ono što joj najviše treba na bojištu", rekla je Bondar.
Prema njezinim riječima, potrebe Ukrajine su daleko jednostavnije: "Ukratko, 155-milimetarske granate. Možda nisu najspektakularnije, ali Ukrajina najviše treba topničku municiju, dalekometne projektile i protuzračne sustave – skupu, ali prijeko potrebnu vojnu opremu", dodala je.
Češka je spasila Ukrajinu u ključnom trenutku. Slijedi preokret?
Češka je prošle godine pokrenula inicijativu za nabavu streljiva za Ukrajinu. Sada bi ta inicijativa mogla propasti zbog oporbenog ANO-a, stranke bivšeg češkog premijera Andreja Babiša, koji cilja na politički povratak na izborima kasnije ove godine. Populistička stranka ANO, koja vodi u anketama, obećala je da će, ako dođe na vlast, zaustaviti inicijativu nabave streljiva. "Moramo prekinuti sadašnji način rada", rekao je Karel Havlíček, zamjenik predsjednika ANO-a.
Češki predsjednik Petr Pavel prošle je godine objavio da njegova vlada koordinira kupnju topničkih granata na međunarodnom tržištu kako bi pomogla Ukrajini u obnavljanju iscrpljenih zaliha streljiva. Ukrajinski dužnosnici i vojnici tvrde da je ova inicijativa pomogla u popunjavanju manjka streljiva u trenucima kad su ukrajinske snage bile pod pritiskom velike ruske ofenzive.
Češki zamjenik ministra vanjskih poslova Eduard Hulicius izjavio je da je inicijativa prošle godine uspjela isporučiti 520.000 komada 155-milimetarskog streljiva u Kijev te da će dodatnih 300.000 granata biti isporučeno ove godine.
Babiš nastoji ponovno preuzeti vlast nakon što je obnašao dužnost premijera do 2021. godine. Liberalna vlada u Pragu upozorava da bi njegov povratak mogao značiti distanciranje od Ukrajine.
Uskoro će biti otkriven Trumpov plan za kraj rata
Bloomberg je danas objavio da je Keith Kellogg, posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju, potvrdio da će sljedeći tjedan u Münchenu predstaviti Trumpov plan za mir u Ukrajini. U objavi na društvenim mrežama Kellogg je napisao da će Trumpov cilj da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini biti tema u Münchenu. Dodao je i da će se ondje sastati s američkim saveznicima koji su spremni surađivati s njima.
Prema Radiju Slobodna Europa, Trumpov plan mogao bi uključivati zamrzavanje sukoba i ostavljanje ruskih okupiranih teritorija "u limbu", dok bi Ukrajina dobila sigurnosna jamstva. No nije jasno kako bi ta jamstva izgledala. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je u videoobraćanju rekao da je njegova administracija posljednjih dana intenzivirala kontakte s Washingtonom oko mogućih mirovnih pregovora.
"Značajno smo pojačali komunikaciju s američkom administracijom. Također imamo vrlo intenzivne razgovore s drugim partnerima. Ukrajini treba stvaran, trajan i zajamčen mir te sredstva koja će osigurati da Rusija uvijek zna što čeka one koji žele nauditi Ukrajini. Otvoreni smo za snažnu diplomaciju i upravo takvu diplomaciju sada pripremamo. A za to nam je potrebna otpornost naših vojnika, učinkovitost naše vojske i njezina modernizacija", rekao je Zelenski.