Sjevernokorejski raketni projektili KN-23 imali su problem s preciznošću koji su uklonili ruski tehničari nakon što su rakete korištene protiv Ukrajine, izjavio je Kiril Budanov, šef ukrajinske obavještajne agencije. U razgovoru za južnokorejski medij Chosun Ilbo Budanov je naveo ovaj projektil kao primjer kako je borbena tehnologija Pjongjanga značajno poboljšana aktivnim ratovanjem.
"U početku je preciznost bila ozbiljno manjkava, s marginom pogreške od 500 do 1500 metara", rekao je u intervjuu koji je objavljen u ponedjeljak. "No, ruski stručnjaci za projektile napravili su tehničke izmjene, riješivši taj problem. Sada je projektil značajno precizniji i veća prijetnja."
KN-23 je američki naziv za projektil, dok ga Sjeverna Koreja naziva Hwasong-11A. Za balistički projektil se vjeruje da ima doseg od oko 690 kilometara i često se uspoređuje s ruskim Iskandarom M, s nosivošću do oko 500 kilograma.
Kako je izvijestio Business Insider, to je jedno od novijih oružja Sjeverne Koreje, koje je predstavljeno tijekom vojne parade 2018. godine, s dosegom koji bi mu omogućio napade duboko u Južnu Koreju. U srpnju prošle godine Pjongjang je rekao da je testirao naprednu verziju projektila Hwasong-11Da-4.5, rekavši da može nositi bojnu glavu od 4.5 tona.
Bijela kuća je u siječnju 2024. godine izjavila da je Rusija ispalila više sjevernokorejskih kratkodometnih balističkih projektila prema Ukrajini, a vjeruje se da su to bili KN-23 i KN-24.
Pozivajući se na napade, južnokorejski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima rekao je tada da Sjeverna Koreja koristi Ukrajinu kao "testno mjesto za svoje projektilne rakete s nuklearnim sposobnostima".
Tijekom intervjua za Chosun Ilbo Budanov je rekao da suradnja Rusije i Sjeverne Koreje "doseže najviše razine", upozoravajući na pojačanu prijetnju za neprijatelje Pjongjanga u Aziji.
"Sjeverna Koreja koristi ovaj rat kako bi stekla borbeno iskustvo i modernizirala svoju vojnu tehnologiju", rekao je za medij. "To će imati dugoročne posljedice za sigurnosni krajolik u azijsko-pacifičkoj regiji."
Zapad i Seul posebno su zabrinuti zbog procjena prema kojima je Sjeverna Koreja rasporedila 11.000 svojih specijalnih snaga u Kursku.
Prema zapadnim obavještajnim podacima, oko 4000 tih vojnika od tada je ranjeno ili poginulo. Međutim, izravno sudjelovanje Pjongjanga izazvalo je strahove da će preživjeli vojnici steći neprocjenjivo borbeno iskustvo i poznavanje modernog rata.
Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske obavještajne agencije, rekao je za Chosun Ilbo da sjevernokorejski vojnici brzo uče. "Njihova borbena učinkovitost dramatično se poboljšala, ne samo s konvencionalnim oružjem poput tenkova nego i s naprednim sustavima poput dronova", rekao je Skibicki.
Prvobitno je izvještavano da su vojnici Pjongjanga često napadali ukrajinske položaje s velikim gubicima, što je ukazivalo na snagu koja je spremna agresivno slijediti naredbe unatoč smrti. Na početku susreta s vojnicima Sjeverne Koreje ukrajinski izvori su također rekli da vojnici Pjongjanga nisu znali da ih dronovi mogu ubiti.
No, postoje naznake da se prilagođavaju, navodi Business Insider.
U siječnju su ukrajinske specijalne snage objavile, kako tvrde, izvatke iz dnevnika jednog sjevernokorejskog vojnika u kojima je opisivao taktiku slanja vojnika u otvoreno područje kako bi namamio dronove, koje bi zatim mogli pogoditi njegovi kolege.
Vjeruje se da sjevernokorejski lider Kim Jong-un od Rusije, u zamjenu za svoje trupe i oružje, prima tehničku pomoć za svemirske i oružane programe, kao i novac, sirovine i hranu.
Suradnja Pjongjanga i Moskve raste jer traže oslonac jedno u drugome kako bi pomogli prebroditi međunarodne sankcije koje su nametnute njihovim gospodarstvima.