Jedan od razloga za takvu odluku jest i prenatrpanost zatvora u BiH i veliki broj osuđenih osoba koje čekaju na izdržavanje kazne, potvrdio je glasnogovornik Ministarstva pravosuđa Entoni Šeperić.
"Primjena pravilnika bi trebala početi do kraja ove godine. Prema pravilniku rad za opće dobro izricao bi se osobama koje su osuđene za lakša krivična djela. Dakle, radi se o osobama koje nisu opasne za društvo, a na ovaj način osim što će se rasteretiti zatvori, uštedjet će se i novac, jer jedan dan koji osuđenik provede u zatvoru državu košta od 80 do 100 KM" objasnio je Šeperić.
Osuđenici će čistiti ulice, uređivati travnjake, pomagati invalidima i nemoćnima,...
Rad zatvorenika za opće dobro bit će besplatan, odnosno osuđenim osobama se neće isplaćivati novčana naknada za njihov rad, niti će poslodavac od njihovog rada zarađivati. "Isključiva svrha takvh kazni je da se osuđenik kojem je, pod određenim uvjetima i obavezama, ograničena sloboda, ne isključi potpuno iz društva, već da uz pomoć društvene zajednice, razvije svijest o štetnosti određenih ponašanja i svojoj odgovornosti za štetne posljedice, te da društveno korisnim radom vrati dug društvu" objasnio je Šeperić.
Pomoćnica ministra pravde i uprave Kantona Sarajevo Ljiljana Ćehajić portalu je rekla da će se rad za opće dobro moći obavljati u državnim organima, državnim ustanovama i kod jednog dijela obrtnika čija djelatnost je pogodna za rad za opće dobro, kao što su humanitarne, ekološke, komunalne ili uslužne djelatnosti.
Drugim riječima, osuđenici će, zavisno od stručne spreme, čistiti korita rijeka, ulice, uređivati travnjake, pomagati osobama u ustanovama socijalne zaštite za zbrinjavanje nemoćnih osoba, obavljati administrativno-tehničke, operativno-tehničke i slične poslove, i to na rok od najmanje 10, a najviše 60 radnih dana, ovisno o izrečenoj kazni.