ZAGREBAČKA županija, Državna uprava za zaštitu i spašavanje - područni ured Zagreb te Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije pokreću akciju dijeljenja letaka "U slučaju opasnosti nazovite 112".
> Uvećani letak s uputama pogledajte ovdje
Promidžbeni letak, koji je tiskan u 50.000 primjeraka, dijelit će se stanovništvu Zagrebačke županije s ciljem informiranja građana kako postupiti u slučaju nastanka potresa, požara, poplave te nesreća s opasnim tvarima kao i nesreća u Nuklearnoj elektrani uz prikaz znakova za uzbunjivanje stanovništva.
"Ovaj promidžbeni letak samo je dio nastojanja Države uprava za zaštitu i spašavanje u stvaranju sigurnog ozračja za život i rad naših sugrađana i smanjivanju posljedica nesreća i katastrofa", istaknuo je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut nadodavši kako se ovom akcijom također želi i dodatno promovirati jedinstveni broj za žurne situacije - 112 - kao i drugi nacionalni brojevi koje treba zvati u slučaju nastanka određene opasnosti.
"Zagrebačka županija je u ovoj godini za zaštitu i spašavanje izdvojila 700.000 kuna. Osim ove hvalevrijedne akcije podjele letaka, u organizaciji Stožera zaštite i spašavanja Zagrebačke županije u subotu, 29. svibnja s početkom u 13:45 sati na malograničnom prijelazu Harmica u općini Brdovec održat će se pokazna vježba zaštite i spašavanja po nazivom VLAK 2010. Tamo ćemo iz prve ruke vidjeti kvalitetnu pripremljenost naših operativnih snaga za reagiranje u kriznim situacijama", rekao je zamjenik župana Rudolf Vujević.
Postupanje u slučaju potresa
Potresi mogu imati katastrofalne posljedice, stoji u letku gdje se navodi koje postupke je potrebno znati prije potresa, kako se ponašati za vrijeme potresa a kako nakon potresa.
"Panika je pogubna, sačuvajmo prisebnost duga i ne paničarimo, ako smo u automobilu ne smijemo se zaustavljati ispod mostova, nadvožnjaka, električnih kablova i u tunelima, zaustavimo se na otvorenom prostoru i ostanimo u automobilu" - dio je uputa kako se ponašati za vrijeme potresa.
Nakon potresa potrebno je na najpogodniji način napustiti prostoriju i uzeti sa sobom najvažnije stvari, nikako ne napuštati građevinu dizalom. Ako je netko ostao pod ruševinama savjetuje mu se da lupa čvrstim predmetom po instalacijskim cijevima.
U slučaju požara u stanu-prostoriji iz koje se ne može izaći savjetuje se čekati pomoć kod prozora.
U slučaju poplava i bujica potrebno je isključiti struju i plin, a u slučaju da se nađete okruženi bujicom ne pokušavajte plivati ili hodati.
Razoran potres može pogoditi i Hrvatsku
Nakon što su se zaredali katastrofalni potresu u svijetu, prije nekoliko mjeseci, pokušali smo doznati može li se tako nešto dogoditi i nama. Kratki odgovor je: Može. Bi li takav potres imao jednako teške posljedice? Teško je reći.
"Tako nešto je, ako ćemo jednostavno, moguće, i to na više mjesta u Hrvatskoj. Osobno sam bio svjedok potresa slične magnitude u Crnoj Gori u 70-im godinama. U Hrvatskoj su najugroženiji grad Zagreb i okolica, te Dubrovnik i njegova okolica. To su prve točke o kojima možemo pričati. Postoji cijeli niz drugih područja, ali ovo su dva najviše naseljena i najosjetljivija područja", rekao je tada za Index mr. sc. Ivo Allegretti iz Seizmološke službe RH sa Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.
"Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik), za povratno razdoblje 500 godina, u Hrvatskoj se svih 20 županija i Grad Zagreb nalaze u seizmičkom području u rasponu od VI do IX stupnja", navodi se u procjeni DUZS-a, a u području koje je u opasnosti od pustošnih potresa nalazi se devet županija, i to Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija. U područjima u kojima je moguć potres najvećeg intenziteta živi gotovo milijun ljudi, ili 21 posto stanovništva Hrvatske.
"Takav odnos površina i broja stanovnika u potresu daju primarne katastrofalne posljedice, kao što su veliki postotak oštećenosti građevina, prekide komunikacija, zatrpane prometnice, veliki broj povrijeđenih i mrtvih, veliki broj evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne posljedice kada će se broj ugroženog stanovništva povećati uslijed pratećih nesreća koje tada nastaju, kao što su eksplozije, požari, poplave, klizišta i odroni, nekontrolirano ispuštanje otrovnih plinova i tvari u okoliš te nastanak epidemija i epizootija", zaključak je procjene Državne uprave za zaštitu i spašavanje.