Foto: FAH
DRŽAVNI ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje opovrgnuo je "optužbe i niz netočnih tvrdnji" koje o njima , kako navodi, kontinuirano iznosi predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović.
"Neopravdani pritisci"
"Već duže vrijeme provode se neopravdani pritisci te se tako onemogućuje državne institucije i njihove djelatnike u savjesnom obavljanju dužnosti i obveza", tvrdi taj Ured i ocjenjuje da je riječ o "politizaciji i politički motiviranim istupima koji se koriste za osobne probitke i interese".
Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u demantiju podsjeća kako će odobrenim bespovratnim sredstvima u iznosu od 410 tisuća eura, biti sufinancirani troškovi provedbenih aktivnosti u okviru Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja. Procijenjena vrijednost provedbe aktivnosti iznosi 440 tisuća eura, od čega 30 tisuća eura doprinosi Republika Hrvatska vlastitim sredstvima koja su predviđena u okviru redovnih primanja već zaposlenih djelatnika Državnog ureda.
"Slijedom navedenog, ne postoje nikakva dodatna opterećenja državnog proračuna Republike Hrvatske, kako navodi Kompanović. Razvidno je da su navedena sredstva, zapravo, donatorska te su ista prikupljena od strane Razvojne banke Vijeća Europe za provedbe Regionalnog, odnosno Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja", ističe se.
"Poniženje nezaposlenih"
"Karakterizacijom osoba 'uhljebima SDP-a i SDSS-a', nanosi se poniženje svim onima koji su nezaposleni, nisu članovi stranaka i koji su se javili na ovaj Javni poziv", naglašava se, izražavajući žaljenje što "Kompanović smatra da su nezaposlene osobe koje se prijavljuju na Javni poziv pod istim uvjetima i bez obzira na nacionalnost, odnosno stranačku pripadnost, zapravo stranački uhljebi, a ne nezaposlene osobe koje traže svoju priliku za rad".
Ured podsjeća i kako tim javnim pozivom Republika Hrvatska ispunjava svoje međunarodno preuzete obveze prema zemljama partnerima Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, obavljajući za njih prekogranične provjere podataka o osobama koje su izrazile potrebu stambenog zbrinjavanja i povratka na području Republike Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore.
"Najveći broj prekograničnih provjera podataka odnosi se na osobe hrvatske nacionalnosti koje su izrazile želju i potrebe za povratkom u BiH, mahom u područja Bosanske Posavine", tvrdi se.