SAZNANJA o bogatim nalazištima nafte, plina i drugih vrijednih resurs koji se kriju na Arktiku, tj. pod njim, rezultirali su jednim velikim kolopletom teritorijalnih aspiracija i sporova velikog broja zemalja koje smatraju da na ta nalazišta imaju pravo.
I dok je jedan dogovor jučer ipak uspješno postignut, onaj između Rusije i Norveške o podjeli teritorija u Barentsovom moru, mnogi drugi sporovi tek trebaju biti razriješeni. Neke od njih vode čak i poslovično prijateljske zemlje, poput SAD-a i Kanade. Dva sjevernoamerička diva se još uvijek spore oko linije razgraničenja u Beaufortovom moru, koje je od velikog interesa za naftne kompanije. Još veći spor vode oko kontrole Sjeverozapadnog prolaza, gdje Kanada tvrdi da ima suverenitet nad prolazom dok ga SAD vidi kao dio međunarodnih voda pa si za pravo uzima slobodno kretanje njime.
Kanada ima spor i sa Danskom oko posjedovanja otočja Hans. Norveška i Velika Britanija spore se oko arhipelaga Svalbard. Iako je taj spor formalno razriješen međunarodnim sporazumom još 1920. godine, ove dvije zemlje se i dalje prepiru oko tumačenja tog sporazuma. S obzirom na bogata nalazišta nafte, za očekivati je da će se u ovu borbu uključiti i Rusija, SAD i Kina, koje su također potpisnice tog sporazuma.
U međuvremenu SAD i Rusija se i dalje spore oko točne morske granice u Beringovom moru u Arktičkom oceanu. S obzirom da je sporazum o njoj potpisao bivši SSSR, Rusija ga odbija ratificirati. I na kraju, apsolutno sve arktičke zemlje spore se za Lomonosov usjek, 1800 kilometara dug komad kopna u Arktičkom oceanu, piše Guardian.