Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti.
"Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije", objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine.
Upozorenje kanadskih znanstvenika uslijedilo je nakon "revolucionarnog" rada tima pod vodstvom Sveučilišta u Novom Meksiku koji je otkrio da mikroplastika i nanoplastika [MNP] "favoriziraju" mozak u odnosu na druge organe.
Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica, rekao je tim u radu koji je objavio Nature Medicine u veljači.
Druga nedavno objavljena istraživanja upozorila su na ulazak mikroplastike i nanoplastike u ljudsko tijelo znojem, na čestice plastike u muškim genitalijama, kao i na prijenos s trudnice na nerođeno dijete.
"Dramatično povećanje koncentracije mikroplastike u mozgu u samo osam godina, od 2016. do 2024., posebno je alarmantno", rekao je Nicholas Fabiano s Odjela za psihijatriju Sveučilišta u Ottawi.
Porast upozorenja o zdravstvenim prijetnjama koje predstavljaju mikroplastika i nanoplastika prati rastući bijes zbog plastičnog onečišćenja, čije su ogromne količine završile u jezerima, rijekama, morima i oceanima.
Unatoč naporima da se ograniči uporaba plastike kroz mjere kao što su zahtijevanje papirnatih slamki, europske zemlje i Japan optuženi su za otpremu plastičnog otpada u jugoistočnu Aziju nakon nametanja ograničenja i strogih pravila recikliranja kod kuće.
"Ovaj porast (mikroplastike u ljudskom tijelu) odražava eksponencijalni porast koji vidimo u razinama mikroplastike u okolišu", rekao je Fabiano.