MNOGI ljudi posljednjih se godina okreću prehrani koja se temelji na biljkama iz brojnih razloga - od zdravstvenih, preko etičkih i ekoloških do klimatskih.
Naime, danas znamo da biljna prehrana može biti vrlo zdrava, da smanjuje patnje životinja, osobito u industrijskom uzgoju, da smanjuje ljudski ekološki otisak, kako u smislu zagađenja, korištenja zemlje i vode, tako i u smislu smanjenja bioraznolikosti, te da može smanjiti emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede za čak 61%.
Iz grafikona Our World in Data jasno se može vidjeti da je poljoprivreda odgovorna za oko 12.5% svih ljudskih emisija CO2 i metana (dolje). Budući da je prehrana nešto što je pod našom kontrolom, odabir one koja je održivija može biti naš osobni doprinos usporavanju klimatskih promjena.
Dojam da je biljna hrana skupa
Kada se vode rasprave o prelasku na biljnu prehranu, mnogi ljudi izražavaju uvjerenje da je ona skuplja od mesne, odnosno svejedačke. Takav dojam može se steći ako se uspoređuju neki skuplji biljni proizvodi, osobito neke biljne zamjene za meso, poput veganskih sireva i burgera s onima životinjskog podrijetla, ili neko organski uzgojeno voće i povrće s najjeftinijim mesom.
No takve usporedbe ne odražavaju stvarno stanje stvari na tržištu hrane.
Primjerice, prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, prosječna cijena kilograma voća u SAD-u u 2021. godini bila je 1.52 dolara, dok je prosječna cijena kilograma mesa bila 3.82 dolara.
Ušteda od oko 30%
No ni to nije najbolji način da se dobiju relevantni podaci. U tom smislu zanimljivo je veliko istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Lancet Planetary Health, u kojem su znanstvenici usporedili cijene različitih vrsta prehrane kojima se zadovoljavaju potrebe za svim nutrijentima u zapadnim zemljama, kao što su SAD, Velika Britanija i zemlje EU.
Studija je pokazala da ljudi koji se hrane pretežno biljnom hranom – fleksitarijanci (koji jedu pretežno biljnu hranu, ali i pomalo životinjskih proizvoda), peskatarijanci (koji jedu biljnu hranu, ali i ribu i plodove mora), vegetarijanci (koji jedu biljnu hranu i mliječne proizvode) te vegani (koji ne jedu ništa životinjskog podrijetla), na prehrani mogu uštedjeti do 30% od izdataka za hranu, što je u zapadnim zemljama ekvivalent uštedi od oko 900 dolara godišnje.
Uspoređeno skoro 500 proizvoda
Za potrebe svoje studije znanstvenici su koristili podatke Svjetske banke, koja redovito prikuplja informacije o cijenama mnogih artikala kako bi procijenila kupovnu moć zemalja radi izračuna njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Na taj način došli su do podataka o cijenama 460 prehrambenih proizvoda s raznih tržišta diljem svijeta. Vrste proizvoda kretale su se od globalnih – poput široko dostupnih robnih marki riže – do regionalnih, koji su bili jedinstveni samo za određene zemlje.
U svojem istraživanju došli su do prosječnih cijena različitih grupa hrane – uključujući rižu, voće i povrće, mahunarke i ribu. Kako bi izračunali ukupne troškove prehrane i promjene troškova, uparili su podatke o cijenama s informacijama o trenutačnoj potražnji hrane i otpadu iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu te s preporukama za obrasce prehrane koji mogu biti zdraviji i održiviji od trenutno prevladavajućih. Tako su došli do izračuna koliko bi neka osoba mogla potrošiti na određenu vrstu prehrane.
Najjeftinije prehrane su veganska i vegetarijanska
Rezultati analize troškova sastojaka pokazali su da veganska prehrana košta za trećinu manje od trenutačne "zapadne" prehrane s velikim količinama mesa i mliječnih proizvoda, koju mnogi ljudi konzumiraju u zemljama s visokim prihodima poput Velike Britanije ili SAD-a. Vegetarijanska prehrana je slično jeftina kao veganska, dok se na fleksitarijanskoj prehrani u prosjeku može uštedjeti oko 14%. Samo peskatarijanska prehrana – koja uključuju veći udio ribe i plodova mora – ponekad može koštati do oko 2% više od tipične zapadnjačke prehrane.
Kakao bi to savili u perspektivu, autori su procijenili da tipična zapadnjačka prehrana košta oko 50 američkih dolara tjedno po osobi. Za usporedbu, cijena fleksitarijanske prehrane iznosi oko 42 dolara po osobi tjedno, vegetarijanske oko 34 dolara, a veganske samo 33 dolara.
Logika cijene
Autori su izrazili iznenađenje tako velikim razlikama, no one zapravo ne bi trebale previše čuditi.
Biljke rastu zahvaljujući vodi, nutrijentima u tlu, plinovima u zraku i sunčevoj energiji. Biljojedi tu energiju pretvaraju u svoju kemijsku energiju uskladištenu u stanice, a mesojedi tu energiju ponovno pretvaraju u svoju. Sa svakom ovom transformacijom energije dolazi do gubitaka.
Za ilustraciju, za proizvodnju 1 kg goveđeg mesa potrebno je oko 8 kg stočne hrane i 14.5 tisuća litara vode.
Izračun se temelji na cijenama sastojaka, a ne procesiranih proizvoda
Autori napominju da su se podaci koje su koristili u studiji odnosili na troškove osnovnih sastojaka – poput voća, povrća, mahunarki i sl. U analizu nisu bila uključena gotova jela, hrana za van ili visoko prerađena hrana poput biljnih hamburgera i kobasica.
Drugim riječima, za ostvarivanje navedenih ušteda treba birati minimalno prerađenu hranu. To nije samo bolje financijski već je i zdravije i održivije od prehrane koja se temelji na visoko prerađenoj hrani.
Cijena prosječnog obroka
Prema procjenama istraživanja za 150 zemalja, prosječni trošak prehrane u 2017., uključujući hranu bačenu u kućanstvima, iznosio je 5.7 dolara po osobi dnevno, u rasponu od 3.7 dolara u zemljama s niskim dohotkom do 7.5 dolara (5·3–9·7) u zemljama s višim srednjim dohotkom.
U zemljama s niskim dohotkom i nižim srednjim dohotkom žitarice su činile najveći udio troškova (33-35%), zatim mahunarke i orašasti plodovi (11-27%), meso (11%), povrće (9-14%), a voće (9-12%). Za usporedbu, u zemljama s visokim dohotkom i višim srednjim dohotkom meso je predstavljalo najveći udio troškova (32-34%), a slijedile su žitarice (18%), povrće (11-24%) i voće (8-9%).
Formula ne vrijedi za siromašne zemlje
Autori napominju da navedeni odnosi cijena ne vrijede u siromašnim zemljama, odnosno da zdrava biljna prehrana nije jeftinija od uobičajene prehrane kojom dominira škrob u subsaharskim afričkim zemljama.
Naime, pokazalo se da je veganska, vegetarijanska, fleksitarijanska ili peskatarijanska prehrana, iako je jeftinija od tipično zapadnjačke, još uvijek barem za trećinu skuplja od prehrane s visokim udjelom škroba, kakva se dominantno konzumira u zemljama s niskim prihodima.
Priuštiti si zdravu i održivu prehranu u zemljama s niskim prihodima očito je još uvijek izazov.
Autori tumače da je njihova studija zbog toga također istraživala kako bi se mogli smanjiti troškovi prehrane u siromašnim zemljama.
"Utvrdili smo da bi u zemljama s niskim primanjima, kada bi gospodarski razvoj u siromašnim regijama bio združen s naporima da se smanji bacanje hrane i uvedu određene namirnice prihvatljive za zdravlje i klimu, održivu prehranu bilo moguće učiniti troškovno konkurentnom u roku od jednog desetljeća", objasnili su u izvješću.
Prijelaz na zdravu, održivu prehranu hitno je potreban
Autori rada ističu da je prijelaz na zdraviju i održiviju prehranu hitno potreban kako bi se spriječile opasne razine klimatskih promjena i uhvatilo se u koštac sa zdravstvenim teretom koji je posljedica loše prehrane.
"Naša studija pokazuje da, uz odgovarajuću političku potporu, zdrava i održiva prehrana može biti pristupačna ne samo u zemljama s visokim dohotkom nego posvuda", poručuju autori.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.