KNJIŽEVNI kritičar, esejist i leksikograf Velimir Visković na Facebooku se oglasio o smrti Miroslava Lilića, koji je preminuo jučer u Zagrebu u 80. godini života.
"Ne volim pisati o mrtvima distancirano, ali smrt Lilićeva ljudski me ne dira. I zapravo me živciraju oni koji ga cijeli bogovetni dan neumjereno hvale kao lafčinu i profesionalca.
Za mene, bio je čovjek za sva vremena, poliplastičnog karaktera; pamtim ga po dnevnicima nakon sloma Hrvatskog proljeća (kad je govorio kako je već priličilo tim vremenima, ubacivši ponekad egzibicionistički kakvu mrkvu); dva desetljeća kasnije kao čovjeka koji je Hrvatsku televiziju i bivši Jugoton sređivao po mjeri tuđmanovske Hrvatske.
Možda je privatno bio druželjubiv, možda i duhovit (meni se činilo - sirov humor), ali svi ti njegovi veliki poslovi mogli su se obavljati samo preko leševa političkih protivnika i profesionalnih konkurenata.
Što bismo rekli, laka mu hrvatska zemlja koju je toliko volio", napisao je Visković.
Ne volim pisati o mrtvima distancirano, ali smrt Lilićeva ljudski me ne dira. I zapravo me živciraju oni koji ga cijeli...
Objavljuje Velimir Visković u Utorak, 25. srpnja 2023.
Lilić je objavio da je umro Tito
Miroslav Lilić rođen je 8. travnja 1944. godine u Siveriću. Diplomirao je jugoslavensku i komparativnu književnost. Tijekom svoje dugogodišnje karijere radio je novinar, direktor programa TV Zagreb i HRT-a, urednika TV Dnevnik, glavni urednik Nove TV, ali i predsjednik uprave diskografske kuće Croatia Records.
Lilić je ostao upamćen jer je prvi objavio vijest da je umro Josip Broz Tito. U svojoj autobiografiji Lilić je opisao što se odvijalo u studiju dok je čitao vijest o smrti Tita.
"S režiserom i urednikom Nedjeljnog popodneva Sašom Zalepuginom dogovoreno je da kad mu se kaže da prekine emitiranje emisije, odreže sliku na dva prazna stolca koja su bila pripremljena u studiju… Došla je vijest i odmah smo prekinuli program. Stoje ta dva stolca. Uzeo sam Tanjugovu vijest bez prepisivanja i krenuo prema studiju.
- Gledam u kameru, pali se crveno svjetlo, čitam: 'Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije radničkoj klasi i narodima Jugoslavije: umro je drug Tito…'
Pročitao sam vijest, gledao još par sekundi u kameru i htio ustati sa stolca. No, na svoj užas shvatim da na sebi imam plave traperice koje sam zaboravio zamijeniti crnim hlačama!
Ostanem sjediti, režiser me drži u kadru i dodam što mi je prvo palo na pamet: 'Poštovani gledatelji, od ovog trenutka Jugoslavenska radiotelevizija započinje emitiranje izvanrednog programa'", napisao je Lilić.
Obavljao niz funkcija, zagovarao odvajanje vijesti od JRT-a
Od 1967. bio je zaposlen na TVZ-u kao novinar, reporter, urednik razmjene vijesti, urednik Vijesti i Kronike, urednik i voditelj središnjega večernjeg TV dnevnika. Urednik Dnevnoga programa te odgovorni urednik Informativno-političkoga programa.
Pod njegovim uredništvom od sredine 1970-ih dnevnici TVZ-a postaju zanimljiviji i životniji, manje formalni te modernije uređivani i vođeni, te je u konkurenciji TV dnevnika JRT-a dvaput osvojio nagradu za najbolje uređen i vođen dnevnik, objavio je u detaljnoj biografiji HRT.
Bio je glavni urednik programa TVZ-a od 1986, potom direktor programa. U tom razdoblju TVZ preuzima vodeću poziciju u JRT-u i jača suradnju s Eurovizijom. Bio je šef JRT poola Olimpijskih igara u Seulu 1988.
U vrijeme jačanja velikosrpskoga nacionalizma i u TV programima Lilić je jedan od inicijatora izlaska TVZ-a iz zajedničkoga nedjeljnog Dnevnika 1989., potom i iz cijeloga informativno-dokumentarnog programa JRT-a.
U neovisnoj Hrvatskoj Lilić je bio glavni urednik HTV-a.
Sudjelovao u pokretanju Programa za slobodu
U Domovinskom ratu osmislio je i sa suradnicima pokrenuo 24-satni Program za slobodu, jedan od najzahtjevnijih projekata u povijesti TVZ-a, te inicirao suradnju s autorima i izvođačima antiratnih glazbenih spotova (Stop the War T. Ivčića te Moja domovina Z. Tutića i R. Dujmića).
Lilić je bio savjetnik glavnoga ravnatelja HRT-a za program 1992., od 1994., predsjednik uprave diskografske kuće Croatia records, član uprave Jadran filma, a 2000. osnivač te direktor i glavni urednik programa prve privatne televizije s nacionalnom koncesijom Nove TV.
Na HRT se vraća 2005. kao savjetnik glavnoga ravnatelja za program. Autobiografiju Bez reprize objavio je 2011. Među gledateljima zapamćen i po priopćenju o smrti predsjednika Jugoslavije J. Broza Tita.
Dobitnik je Zlatnoga pera HND-a 1976. i 1984. te nagrade HRT-a Ivan Šibl za životno djelo 2007., nositelj je Spomenice Domovinskoga rata i odlikovan Redom hrvatskoga pletera.