ZAVRŠILA JE press-konferencija koju su održali Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja te Vilim Ribić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Tema konferencije bili su zahtjevi sindikata javnih službi u pregovorima za novi Temeljni kolektivni ugovor:
- Uvođenje 13. plaće
- Povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama
- Zahtjevi oko drugih materijalnih prava (prijevoz, sistematski pregledi...)
Šprem je navela da traže povećanje osnovice od najmanje 4 posto, ali uz 13. plaću u visini prosječne plaće. Uz to traže povećanje dara za djecu sa 600 na 700 kuna, povećanje regresa s 1500 na 2000 kuna te povećanje iznosa za sistematski s 500 na najmanje 1000 kuna. Ako se ne uspiju dogovoriti s vladom za 13. plaću, tada, navela je Šprem, tražit će još veća sva druga materijalna prava, ali i veće povećanje osnovice.
Tekstualni prijenos
Prva govori Šprem:
Ja se neću upuštati u ekonomski dio, kolega Ribić i Kroflin će to, ja ću govoriti konkretno o zahtjevima.
Božićnica u sustavu školstva će biti isplaćena 17. prosinca.
Sindikalna strana smatra da je važno osigurati prava zaposlenika u javnom sektoru na četiri godine.
Ovo su konkretni zahtjevi sindikalne strane.
Želimo 13. plaću
Otvorili smo zahtjev za isplatom 13. plaće u sustavu javnih službi, neovisno o rastu plaće i isplati 13. plaće, pregovaramo o rastu osnovice za naredni period.
500 kuna za sistematski je premalo, najmanje 1000 treba biti
Naglasak stavljam na otvorena pitanja vrijednosti sistematskih pregleda i naknadu prijevoza.
Dosadašnji ugovoreni iznos od 500 kuna za sistematski je neprihvatljiv. Za taj iznos se ne može puno toga napraviti, ugovoreno se ne može napraviti, definirali smo da radna skupina u Ministarstvu zdravstva procijeni koliki je iznos koji bi bio da se mogu napraviti svi ugovoreni pregledi. Prema prvim informacijama to je definitivno iznos od 1000 kuna pa naviše...
Kuna po kilometru za prijevoz nije dovoljna.
Tražimo isplatu regresa, dosad je bio iznos 1500 kuna, mi tražimo 2000 kuna.
Za dar za djecu tražimo 700 kuna, dosad je bilo 500 pa 600."
Kroflin: Sve ovisi o tome što će vlada reći za 13. plaću
Naši zahtjevi ovise o tome što će vlada reći o osnovici i 13. plaći. Naš je zahtjev bio da ona bude u razini prosječne plaće za svakog zaposlenika. O toj poziciji ovisit će i iznosi drugih materijalnih prava.
13. plaća nije nikakva zamjena, ako se dogovorimo oko toga, ona nije zamjena za rast osnovice. Mi želimo da naši zaposlenici participiraju u povoljnim ekonomskim okolnostima već od samog početka iduće godine. Naša su očekivanja da će osnovica iduće godine rasti, naš je zahtjev da osnovica raste kako raste i privreda, naše plaće su rasle tek 2019. i 2020. nešto brže nego u privredi, dotad su sporije rasle.
Očekujemo da rast bude kao i rast u privredi
Minimalno toliko očekujemo rast koliko očekujemo da će biti rast plaća u privredi.
Ekonomska situacija u Hrvatskoj je dobra
Mi smatramo da su ekonomske okolnosti u Hrvatskoj dobre.
Na početku pandemije su stvari izgledale loše. Međutim, to se nije materijaliziralo, Hrvatska će se ove godine vratiti na razinu iz 2019. Nadoknadit ćemo pad onoga što je uzrokovala pandemija u jednoj godini. Rast će biti oko 9 posto, imat ćemo smanjenje javnog duga. Bez obzira na sve pandemijske troškove, projekcije su da će Hrvatska u iduće tri godine biti jedno od najbrže rastućih gospodarstava, rejting nam je povećan, sve to stvara neke povoljne okolnosti i sve to nam daje za pravo da tražimo da naši zaposlenici participiraju u tome. Na krilima svega toga smatramo da su naši zahtjevi opravdani.
O dinamici rasta plaća
U posljednje tri godine su u javnim službama rasle plaće nešto više nego u privatnom sektoru. Da nije bilo nas, sindikata, te plaće bi rasle bitno manje, čak i uz naš pritisak taj rast plaća nije nekakav spektakl niti time možemo biti jako zadovoljni. To najbolje vidite kad se usporedite s rastom plaća u nama usporedivim zemljama.
Ribić: Svi radnici u Hrvatskoj trebali bi imati 13. plaću
Došlo je vrijeme da za sve radnike u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne samo za javne službe. Veliki broj zemalja u EU ima 13. plaću, a Portugal ima čak i 14. plaću. Urgentna je potreba rasta cijene rada u Hrvatskoj kako bi se zaustavilo iseljavanje.
Pandemija je pomogla hrvatskom narodu jer je zaustavila iseljavanje. Trenutno nemamo iseljavanje, ali čim pandemija prestane, s obzirom na liberalizaciju rada, mi kao nacija imamo zastrašujući problem. Izgubili smo 300 tisuća vrlo kvalitetnih ljudi. Siromašne zemlje financiraju bogate zemlje šaljući im svoje najbolje ljude. To je fenomenalno dobra situacija za bogate zapadne zemlje. Tome se može parirati da se poveća cijena rada.
Nije istina da državni proračun ima svoje domete
Otvoreno je pitanje: "kako ćemo mi to financirati, državni proračun ima svoje domete". Ta priča ne bi smjela egzistirati, to nije istinito, državni proračun nije zadan kao Sveto pismo, on je politički dokument, ono što odgovara vladajućoj stranci je prioritet i za to novca ima. U proračunu ima onoliko novca koliko to politika odluči. Samo 8 posto državnog proračuna je 13. plaća, ovo je sada prilika, novca ima, nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju, to vidi i govori premijer i mi mislimo da on govori istinu ovaj put. A ako govori istinu, kome to bogatstvo treba i kome ono služi? Imaju li građani ove zemlje pravo da participiraju u tome bogatstvu?
Svi radnici u zemlji trebaju u nekom vremenu participirati u hrvatskom bogatstvu, a to je da im se da 13. plaća. Ako postoji neki problem, ok, možemo reći neka to bude pola 13. plaće prve godine, a druge godine cijela.
Vlada će nama odgovoriti: plaće su rasle. To su nam rekli i hoće nam napraviti neke analize da su rasle, kao da mi to ne znamo. Plaće su rasle zahvaljujući sindikatima koji su permanentno imali pritisak, vladajuća stranka je zaslužna za rast neto plaća svih u zemlji. Ovdje ne pričamo o tome, pričamo o našoj cijeni rada, nije rasla tako puno plaća u javnom sektoru, pogotovo ako uzmete vrijeme zamrznutih plaća. Ono što je vlada dizala minimalne plaće, a mi ovdje govorimo o cijeni rada javnih službi.
Nije grijeh zadužiti se, grijeh je loše upotrijebiti dug
Pozivanje na javni dug, to je jako loš argument, naš je javni dug oko 80 posto, ali nema zemlje u Europi koja ima manji javnu dug, ali sve su prešle 80, 100 pa 110 posto. Mi s ovim dugom imamo najbolji kreditni rejting dosad iako rejting agencije ništa ne vrijede.
Nema veze javni dug, bitno je kako se organizira društvo, nije grijeh zadužiti se, grijeh je loše upotrijebiti dug i baciti ga u vjetar.
Slijede pitanja novinara
Ne znam. Mi iznosimo naše argumente, da ljude treba zadržati u zemlji, to se može napraviti samo poboljšanjem materijalnih uvjeta u kojima ljudi rade. Ja sam mislio da će nas poslodavci napasti zbog 13, plaće, ali neki su mi prešutno rekli da je to imperativ.
Kada očekujete završetak pregovora?
U ovom stoljeću, ne mogu vam točno reći kada.
Koliko bi iznosila prosječna 13. plaća?
Kao i prosječna plaća u zemlji, oko 7000 kn.
Žele li se mladi uopće zaposliti?
Mi pratimo ekonomsku situaciju, upravo zahvaljujući našem štrajku, u toj godini moramo biti iskreni, da nije bilo štrajka prosvjetara, da nije ponudio javno s govornice 6.12, osnovica te godine sigurno ne bi rasla 6.12. U toj godini je došlo do povećanja plaća 6.11 plus 6.12, tim rezultatima je došlo do rješavanja pitanja zaostajanja plaća u javnom sektoru, bez tog štrajka mi bismo zaostali jako puno naspram ostalih zaposlenika u javnom sektoru. U sustavu obrazovanja se uvijek špara, kad govorimo o obrazovanju, imamo ogroman deficit; najviše se priča o stem području, ali nedostaje i psihologa, imamo cijeli spektar struke koji nam nedostaje... Nikad nije bila plaća za ulazak u sustav. To ne znači da ne treba povećati plaće.
Koliko točno tražite da raste osnovica?
Oko 4 posto rasta osnovice očekujemo. To je u slučaju da osiguramo 13. plaću, ako to ne uspijemo, tada tražimo ostala prava u puno većem iznosu, pa i rast osnovice puno veći ćemo tražiti.
Adekvatna reakcija države na rast cijena?
Mi se nadamo da će se cijene stabilizirati od početka iduće godine.
Mislite li da će doći do smanjenja iseljavanja ako budu rasle plaće?
Politika plaće je bitna i ključna i može utjecati na nekog da ga se motivira da ostane ovdje. Mi ne možemo konkurirati Njemačkoj, Švedskoj, ali s dinamikom plaća malo manje smanjujete tu motivaciju da odu van. Rast i pristojna dinamika plaća daju nadu. Možemo imati snažniji rast nego što ga možda ima Njemačka.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.