ZNANSTVENICI su snimili još jedno neobično ponašanje hobotnice koje nalikuje na iznenadno buđenje nakon proživljavanja noćne more, što bi bio još jedan dokaz u nizu da ove životinje posjeduju visoku razinu percepcije i doživljaja.
Stručnjaci su pratili navike hobotnice nazvane Costello 24 sata dnevno tijekom mjesec dana u laboratoriju Sveučilišta Rockefeller u New Yorku i zabilježili da se ona u četiri navrata naglo probudila i aktivirala "antipredatorsko i predatorsko ponašanje", promijenivši pritom boju i neujednačeno mlatarajući kracima.
Costello je u dva slučaja čak ispustio crnu tintu - što je uobičajeno prilikom bijega od grabežljivaca - unatoč tome što u laboratoriju nije bilo njemu poznatih predatora.
Znanstvenici stoga smatraju da je hobotnica imala loš san, odnosno noćnu moru. "To je bilo stvarno bizarno jer je izgledalo kao da hobotnicu nešto boli, kao da na trenutak pati. Nakon toga se ponašala kao da se ništa nije dogodilo", rekao je bihevioralni ekolog Eric Angel Ramos za Live Science.
Hobotnica s traumatskim iskustvom
Kada je Costello stigao u laboratorij iz divljine, imao je ozbiljne ozljede, među njima i gubitak krakova, što znači da je već doživio napade predatora. Stručnjaci su u prijašnjim studijama utvrdili da takvi slučajevi kod životinja "mogu rezultirati dugotrajnom bihevioralnom i neuralnom preosjetljivošću", što bi značilo da se Costello vjerojatno sjećao traume koju je doživio tijekom prijašnjih napada.
>> Prva farma hobotnica digla uzbunu među znanstvenicima
Ovo novo istraživanje još uvijek nisu pregledali neovisni stručnjaci, ali rezultati ukazuju na to da bi hobotnice mogle imati iskustva nalik na snove, što uključuje i dobre i loše strane zapadanja u dubok san, čini se. Ako se potvrdi da je to istina, to bi bio još jedan pokazatelj da ove životinje imaju neobično visoku razinu svijesti i inteligencije.
Biofizičar Marcelo Magnasco rekao je za New Scientist zašto je izuzetno teško proučavati aktivnost mozga hobotnice i utvrditi sanjaju li one uistinu: "Kamo staviti elektrode na životinju koja nema oblik?"
Neki drugi znanstvenici smatraju da bi ovo čudno ponašanje Costella moglo imati i drugačije objašnjenje. Biologinja Robyn Crook s Državnog sveučilišta San Francisco rekla je za Live Science da bi ovakve aktivnosti hobotnice mogle biti i posljedica starenja, kada se njihovo tijelo počinje raspadati prije smrti.
Naime, Costello je uginuo ubrzo nakon ovih promatranja. Crook navodi da Costellovi pokreti ukazuju na gubitak motoričke kontrole. "Moguće je da je starenje uzrokovalo ovakvo ponašanje", kazala je.
Studije potvrđuju visoku inteligenciju hobotnica
Što god bio uzrok ovakvome ponašanju, ovo nije prvi put da se kod ovih životinja zabilježila izrazito velika razina svjesnosti i inteligencije. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da one, kao i brojne druge životinje, imaju subjektivnu svijest, odnosno svijest o sebi, da koriste oruđa, da su znatiželjne i zaigrane, da prepoznaju svoj odraz u ogledalu te mogu rješavati složene zadatke kako bi došle do hrane.
Primjerice, znaju odvrnuti poklopac staklenke kako bi pobjegle iz nje ili došle do njihova sadržaja ili staviti kamenčiće u školjke kako bi one ostale otvorene. Zabilježeno je i kako sakupljaju ljuske kokosa i od njih rade pokretna skloništa. Postoje studije koje su utvrdile da stres koji im izaziva nepoticajno, neprirodno okruženje (poput boravka u akvariju) može uzrokovati agresivnost, samoozljeđivanje ili čak samoubojstva.
Istraživanje naziva Abnormal behavioral episodes associated with sleep and quiescence in Octopus insularis: Possible nightmares in a cephalopod? možete pročitati ovdje.