Vlada danas odbila pokazati nagodbu s bankama: "To bi nam moglo nanijeti tešku štetu"

Foto: Davorin Višnjić (Pixsell)

VLADA Andreja Plenkovića odbila je danas interpelaciju zbog postupanja vlade Republike Hrvatske vezanih uz potporu bankama pred sudom Europske unije te zbog nagodbe vlade Republike Hrvatske i banaka na temelju koje su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv Republike Hrvatske. 

>> Vlada se dogovorila s bankama za švicarac, nagodba je teška 2.5 mlrd. kuna i tajna je

>> Zagrebačka banka odbila vlastitim dioničarima pokazati nagodbu s Plenkovićevom vladom

Interpelaciju je potpisao 21 oporbeni saborski zastupnik, a predao ju je Božo Petrov, predsjednik Kluba zastupnika Mosta. Vlada je danas u odgovoru na interpelaciju ponovno odbila objaviti nagodbu s bankama pred sudom u Washingtonu koja je teška 2.5 milijardi kuna.

Banke tužile Hrvatsku zbog Zakona o konverziji 

U odgovoru tvrde da ta nagodba ima oznaku tajnosti te da bi otkrivanje tajnog dogovora s bankama moglo naštetiti gospodarskim interesima Hrvatske. No krenimo redom. 

Vlada Andreja Plenkovića dogovorila se sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, nakon što su banke tužile Republiku Hrvatsku zbog štete koja je nastala uslijed izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. godine i 2015. godine, slijedom kojih je u konačnici izvršena konverzija kredita u švicarskim francima. 

Nagodba s bankama postignuta je početkom 2021. godine. Bivši ministar Marić predstavio je tu nagodbu kao veliki uspjeh vlade te rekao da se njenom realizacijom otklanja prijetnja državnom proračunu od najmanje 2.5 milijardi kuna. 

Nagodbu vlade i banaka označili tajnom

Index je sredinom prošle godine zatražio dokument te nagodbe na uvid. S obzirom na to da je riječ o dokumentu koji je potpisala jedna suverena država kao što je Hrvatska, i to s privatnim bankama, a vezano za slučaj koji se tiče najmanje 55 tisuća hrvatskih obitelji koje su oštećene od tih istih banaka u slučaju švicarac, zatražili smo ga na uvid. 

Zanimalo nas je zbog čega su banke odustale i što je vlada napravila zauzvrat. No zahtjev nam je odbijen jer, kako su nam rekli, ne mogu nam dati taj ugovor jer je on "tajan"!?  

Dio odgovora vlade na interpelaciju koju potpisuje Andrej Plenković

"Neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", rekli su nam tada iz Ministarstva financija, objašnjavajući da dokument nagodbe između jedne države Europske unije, odnosno Hrvatske i privatnih banaka ne smije izaći u javnost.  

Nakon članka na Indexu niz otvorenih pitanja na koja vlada ne želi dati odgovor 

U siječnju ove godine Index je objavio članak o toj nagodbi te smo kronološki naveli bitne događaje u slučaju švicarac koji su uslijedili nakon nagodbe, iz kojih je vidljivo da je vlada na Europskom sudu svjedočila u korist banaka, što je na kraju dovelo i do kontroverzne presude Vrhovnog suda. 

Vlada je u svom iskazu predložila sudu EU da potrošači u Hrvatskoj nemaju pravo na obeštećenje. Zbog tog svjedočenja udruga Franak kazneno je prijavila agenticu vlade na Sudu EU Gordanu Vidović Mesarek, smatrajući da je na sudu dala lažan iskaz kojim je nanijela veliku štetu potrošačima koji su kredite u švicarskim francima konvertirali u kredite u eurima.

Zašto interpelacija?

Nakon članka na Indexu interpelaciju protiv vlade u saboru potpisao je 21 oporbeni zastupnik Mosta, SDP-a, Možemo, Radničke fronte i drugih. Interpelacija je jedno od sredstava kojim zastupnici u parlamentu nadziru rad vlade i pokreću ispitivanje političke odgovornosti vlade, odnosno njezinih ministara. 

Interpelacija se podnosi u obliku pitanja koja određeni broj zastupnika postavlja obično predsjedniku vlade ili pojedinomu ministru. Razlikuje se od običnog zastupničkog pitanja po tome što se o odgovoru vodi parlamentarna rasprava, koja završava glasanjem o povjerenju vladi ili pojedinomu ministru. U interpelaciji su postavljena dva ključna pitanja.

Vlada: Nismo dali lažno očitovanje

Prvo je bilo: "Iz kojeg razloga se Vlada Republike Hrvatske, putem agentice Vlade Republike Hrvatske pri Sudu EU očitovala u predmetu Suda EU C-567/20, na štetu 55 tisuća korisnika kredita u švicarskim francima koji su konvertirali te kredite?" 

"Snažno se odbacuje tvrdnja kako je Vlada Republike Hrvatske u postupku pred Sudom Europske unije (u daljnjem tekstu: Sud EU) u predmetu C-567/20 dala potporu bankama i postupila suprotno interesima hrvatskih građana", stoji u današnjem odgovoru vlade na interpelaciju oporbenih zastupnika. 

Vlada u svom odgovoru tvrdi i da nije dala lažan iskaz, odnosno lažno očitovanje. 

Odbili objaviti nagodbu 

Drugo pitanje je glasilo: "Koje je obveze Vlada Republike Hrvatske preuzela sporazumom s bankama na temelju kojega su OTP, RBA PBZ, ZABA Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova?" 

Vlada u odgovoru tvrdi da ta nagodba ne sadrži nikakve financijske obveze za državni proračun, a time - u širem smislu - ni za hrvatske građane te je otklonjena prijetnja državnom proračunu od najmanje 330 milijuna eura. No odbili su objaviti dokument nagodbe. 

Ni vlada ni banke ne žele objaviti nagodbu

"Uvažavajući uvriježenu praksu u postupcima koji se vode pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), ali i volju svih strana, zajednički dokument koji je poslužio kao osnova za poduzimanje koraka temeljem dogovora zaštićen je stupnjem tajnosti sukladno Zakonu o tajnosti podataka (Narodne novine, br. 79/07 i 86/12) te bi neovlašteno otkrivanje moglo nanijeti tešku štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", stoji u današnjem vladinom odbijanju objave dokumenta nagodbe.

Podsjetimo da su Zagrebačka banka, Privredna banka, Sberbank, Erste, Raiffeisen i OTP odbili dati na uvid Indexu tu nagodbu nakon što smo od njih to zatražili. 

Korak dalje napravila je Zagrebačka banka na skupštini 25. siječnja ove godine, kada je svom dioničaru odbila dati nagodbu na uvid. Tvrdili su tada da su njihovi dioničari već dovoljno obaviješteni o sadržaju nagodbe kroz službeno priopćenje vlade i Ministarstva financija.

Odgovor Vlade by Ilko Ćimić on Scribd