Hrvati su u petak uspješno bojkotirali trgovine, ponajviše trgovačke lance zbog konstantnog i neizdrživog rasta cijena, koje u Hrvatskoj rastu najviše u cijeloj Europskoj uniji.
Oko učinkovitosti i smislenosti bojkota mišljenja su podijeljena, no većina se slaže da je poruka građana jasan i odlučan pokazatelj raspoloženja oko inflacije i rasta cijena osnovnih proizvoda koje ozbiljno nagrizaju kućne budžete.
Danas najavljen novi bojkot
Platforma Halo, inspektore pozvala je potrošače i na novi bojkot, odnosno da se ovoga petka suzdrže od bilo kakve trgovine, a da dan ranije, u četvrtak, započnu tjedni bojkot trgovačkih lanaca - Lidla, Eurospina i dm-a - te triju proizvoda - Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.
"Moramo poslati poruku onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače, i oni su dio cjenovnog porasta", rekao je Kelemen. Pozvao je i strane radnike i umirovljenike da se odazovu bojkotu.
>> Najavljen bojkot tri lanca i tri proizvoda. "U petak ne kupujte baš ništa nigdje"
Platforma Halo, inspektore poziva i na potpuni bojkot triju trgovačkih lanaca i to od četvrtka ujutro do srijede, 5. veljače uvečer. "Predlažemo da se bojkotiraju tri trgovačka lanca na tjedan dana, a to su Lidl, Eurospin i DM. Pozivamo potrošače da od četvrtka, dan prije bojkota, pa idućih tjedan dana ne odlaze u te trgovačke centre", rekao je Kelemen.
>> VIDEO Pitali smo ljude po Zagrebu hoće li opet u bojkot
Vlada podržava bojkot
Zanimljivo, vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta unisono podržava bojkot trgovina, a članovi vlade se čak i hvale da u petak nisu išli u trgovinu.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je bojkot "važna i artikulirana poruka građana koji prate i uspoređuju cijene te smatraju da je dio tih cijena neprihvatljiv u odnosu na slične ili iste proizvode vani, gdje u današnje vrijeme tehnološkog napretka mogu bez većih problema i sami usporediti cijene s onima u drugim državama".
Plenković: Bojkot je važna i artikulirana poruka građana
"Poruka građana je važna i ona će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda, koje će vlada donijeti idućeg tjedna", rekao je Plenković, koji tvrdi da je "vlada nizom mjera zaštitila standard građana od visokih cijena".
Šušnjar: Svi će shvatiti moć kupaca
DP-ov ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je ranije građanima predložio da sami kod kuće peku kruh ako im je preskup u trgovini, oduševljeno je podržao bojkot rekavši kako će "svi shvatiti moć kupaca" te da će se "zbog toga tržište samo izregulirati".
Šušnjar: Država nema čarobni štapić
Upitan je li vlada mogla učiniti više i kazniti one koji su pohlepni, rekao je da smo tržišna ekonomija te da država nema čarobni štapić. "Određeni smo kao tržišna ekonomija i moramo se tako ponašati", rekao je. I predsjednik DP-a Ivan Penava rekao je kako u potpunosti podržava bojkot trgovina
Bojkot su podržali i predsjednik sabora Gordan Jandroković Njonjo te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji su poručili da nisu i neće ići u trgovine u danima kada će biti proglašen bojkot.
Njonjo: Podržavam bojkot, u petak nisam išao u dućan
Savršeno je jasno zašto vlada podržava bojkot
Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU - ne vidi.
Potezi vladajućih svode se na krajnje ograničavanje cijena proizvoda, brane se argumentima da živimo u tržišnoj ekonomiji te da država ne može previše učiniti. No jasno je što vlada čini podržavanjem bojkota - ljutnju kupaca zbog previsokih cijena preusmjerava od sebe prema velikim trgovcima.
Brkić: Vlada može utjecati na tržište
Profesor političke ekonomije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić smatra da je vladina podrška bojkotu skupljanje političkih poena. Kaže da je hrvatsko tržište neregulirano te da se stoga u Hrvatskoj stvara inflacija pohlepe, odnosno trgovci dižu marže jer vide da mogu i da posljedica nema.
Brkić tvrdi da vlada svojom fiskalnom politikom može utjecati na reguliranije i konkurentnije tržište, zajedno s agencijama koje bi to trebale kontrolirati pa bi onda potrošači imali opcije izabrati trgovine u kojima im je povoljnije te bi tako utjecali na prirodu rasta i pada cijena.
"Ograničenje cijena nije ekonomska politika"
Brkić problem hrvatske inflacije vidi i u slaboj iskorištenosti poljoprivrednih kapaciteta, nedostatnoj domaćoj proizvodnji i visokom postotku uvoza, pa je samim time u Hrvatskoj problem ne samo potražnja već i ponuda, a sve navedeno je također nadležnost i odgovornost vlade.
Ograničenje cijena profesor vidi samo kao kratkoročnu mjeru i to više socijalnu. "To nije ekonomska politika, dugoročno to nije realno i ostvarivo," tvrdi Brkić.
Država uzima ogroman novac od poreza, PDV je drugi najviši u EU
Jedan dio problema leži i u hrvatskoj poreznoj politici. Hrvatska ima drugu najvišu stopu u EU od 25%, zajedno sa Švedskom i Danskom, a neki analitičari smatraju kako je PDV u prirodi regresivan porez, koji više pogađa osobe slabijeg imovinskog stanja.
Uz to, Hrvatska bilježi brutalan rast prihoda od poreza proteklih godina. Porezni prihodi u 2021. godini su iznosili 83.651.787.803 kune (83 milijarde i 651 milijun kuna), odnosno 11.109.135.166 eura (11 milijardi i 109 milijuna eura), a u 2024. godini skočili na 17.256.469.233 eura (preko 17 milijardi eura).
To je ukupno povećanje poreznih prihoda od 55.3% u periodu od samo tri godine. Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je porezno opterećenje u Hrvatskoj preveliko i kako bi se trebala spustiti opća stopa PDV-a.
Tri stope PDV-a
Hrvatska ima 3 stope PDV-a ovisno o proizvodu koji se prodaje. Snižena stopa od 5% se primjenjuje na osnovne namirnice - kruh, jaja, mlijeko, maslac, svježe meso i ribu te voće i povrće.
Cilj snižene stope je održati te proizvode na niskoj razini cijena jer su dio osnovne potrošačke košarice. Druga stopa PDV-a od 13% se primjenjuje na prodaju vode, menstrualnih potrepština, ogrjevnih drva i drugih proizvoda i usluga.
No na većinu prehrambenih i drugih proizvoda se naplaćuje PDV od 25 posto - na tjesteninu, med, smrznutu ribu i meso te na mnoge druge. Inflacija je pogodila sve proizvode neovisno o visini stope PDV-a. Rast cijena nije uzrokovan samo porezima koje kupac plaća državi (jer se oni nisu mijenjali) već i trgovačkim maržama, o čemu smo već pisali.
Tanta: Vlada se želi prikazati kao spasitelj
Može se zaključiti kako je ovakav rast cijena kombinacija više faktora, koji svakako uključuju i pohlepu trgovačkih lanaca, no u isto vrijeme je argument da "država nema čarobni štapić" potpuno promašen. O vladinim motivima energične podrške bojkotu Index je porazgovarao i s komunikacijskim i marketinškim stručnjakom Petrom Tantom.
Tanta kaže kako je tema bojkota jedna od rijetkih koja u Hrvatskoj može ujediniti različite slojeve ljudi, i one siromašnije i one dobro stojeće, te da vlada tu situaciju koristi.
"Ljudi u dobrom dijelu ne razumiju stvarne uzroke inflacije, ne znaju tko zapravo kreira cijene, pa se vlada u tom kontekstu trudi bijes kupaca usmjeriti na trgovce, a istovremeno oprati sa sebe svoj dio krivnje za inflaciju", kaže Tanta.
"Vlada tako želi stvoriti poziciju u kojoj bi se kasnije mogla ukazati kao spasitelj, kao faktor stabilnosti, iako su cijelo vrijeme oni ti koji su mogli utjecati na stabilnost cijena, a ne samo trgovački lanci", zaključio je Tanta.