"IAKO je u Hrvatskoj postupak nabave borbenih zrakoplova iznimno medijski popraćen, to nije slučaj ni u SAD-u ni u Izraelu", stoji u odgovoru vlade na interpelaciju SDP-a o radu vlade zbog propasti posla oko nabave vojnih zrakoplova. Uvodna rečenica članka citat je dokumenta vlade koji potpisuje premijer Andrej Plenković, a u kojem se objašnjava kako vanjskopolitički položaj Republike Hrvatske nije mogao biti narušen. Nije mogao, objašnjava vlada, jer su, eto, o tome pisali samo domaći, a ne mediji u Izraelu i SAD-u!?
Bizarno, smiješno i puno ignoriranja
Naravno, nije to jedina bizarnost ili nedosljednost vladina odgovora na interpelaciju najjače oporbene stranke. Hrvatska vlada je na 14 stranica obrazloženja opet uskratila odgovore na bitna pitanja o fijasku nabave borbenih zrakoplova, a opet je izbjegla i na jasan i transparentan način rastumačiti dio dokumentacije koji joj ne ide u prilog.
No krenimo redom.
SDP je 25. siječnja ove godine podnio saboru interpelaciju o radu vlade oko nabave višenamjenskih borbenih aviona u kojoj se naglašava kako vlada nije postupala transparentno, a tijekom samog postupka nije vođeno računa ne samo o ukupnim interesima RH nego ni o stavovima SAD-a koji su vrlo jasno ukazivali na protivljenje nabavke u onom obliku u kojem ju je želio provesti ministar obrane Damir Krstičević. SDP zamjera ignoriranje stavova najvažnijeg hrvatskog saveznika u sklopu NATO-a kao i to što su, na kraju, izgubljene dvije godine.
Na 12 stranica odgovorili s dvije stranice više
"Utvrđeno je i da su Ured predsjednice, Vlada, MORH i Krstičević od samog početka postupka znali ili morali znati, da su postupali s minimumom dužne pažnje, da postupak nabave od Izraela nije moguće provesti zbog protivljenja SAD-a", stoji u interpelaciji. SDP naglašava da je vrh MORH-a na čelu s Krstičevićem cijelo vrijeme iznosio neistine.
"Od samog početka postupka u javnost su se iznosile netočne informacije o suglasnosti treće strane, do kraja postupka nije bilo potpuno jasno pitanje cijene, budući da je američka strana u službenom dokumentu istu izrazila u daleko manjem iznosu nego što je onaj o kome je govorio ministar obrane, a kada su na vidjelo napokon izašle informacije koje pokazuju da su ministar i Vlada skrivali istinu, te su informacije nemušto demantirane", stoji u interpelaciji SDP-a.
SDP-ova interpelacija imala je 12 stranica, a vlada je odgovorila na 14 stranica. U većem dijelu vladina dokumenta ponavljaju se već poznate stvari te navodi kronologija oko postupka nabavke borbenih aviona. Kronologija je uvećana za datume posjeta hrvatskih izaslanstava Izraelu i SAD-u te posjeta delegacija iz te dvije zemlje Hrvatskoj. U dijelu u kojem se objašnjava kako odobrenje SAD-a Izraelu za isporuku aviona Republici Hrvatskoj, odnosno Third Party Transfer (TPT), nikada nije stiglo, stvari postaju zanimljivije.
Vlada dobila jasna upozorenja iz američkog veleposlanstva, danas tvrde da nije bilo "službene komunikacije"
"Ni u jednoj službenoj komunikaciji ni s Državom Izraelom niti sa SAD-om do 15. studenoga 2018. nije bilo navedeno da SAD neće odobriti Third Party Transfer (TPT) za konfiguraciju aviona koje je ponudila Država Izrael Republici Hrvatskoj," stoji u dijelu vladina dokumenta.
Iz tog proizlazi da vlada unatoč svim upozorenjima koja su vladi i MORH-u od početka procesa bila upućivana od američke strane sve do 15 studenog nije bila svjesna problema. Tek tog dana, objašnjava se u odgovoru vlade, o problemima ih je obavijestio Izrael.
Ovdje je bitno naglasiti kako je Index objavio mail koji je 6. prosinca 2017. godine stigao u Ministarstvo obrane, a u kojem se iz američkog veleposlanstva vrlo direktno i precizno upozorava Hrvatsku da Izrael ne samo da nema odobrenje za prodaju nadograđenih aviona F-16 Hrvatskoj nego i da je moguće da tu dozvolu nikada neće ni dobiti.
Nisu upozorenja nego "rezerve"
U vladinom odgovoru spominje se i taj mail i to u obliku u kakvom ga je objavio Index, no dano mu je sasvim drugo značenje. Odnosno, tumači se kako to nisu bila upozorenja, nego - rezerve!?
"Osim navedenih službenih načina korespondencije u zahtjevu za ponudu, radi odgovornosti prema procesu, uvažene su i provjerene sve službene i neslužbene korespondencije, medijski napisi i predstavke koje su dolazile u Ministarstvo obrane. Tako su i sva pitanja i rezerve koje je artikuliralo Veleposlanstvo SAD-a elektroničkom poštom pomoćniku ministra obrane 6. prosinca 2017. razjašnjeni u dodatnim konzultacijama sa SAD-om i Državom Izraelom", stoji u nevjerojatnom obrazloženju vlade na interpelaciju SDP-a.
Mediji u Izraelu i SAD-u nisu pratili pa nema štete po ugled
Za vladu se kao ozbiljan izazov pokazalo i odgovoriti na dio interpelacije SDP-a u kojem se tvrdi da je propalom nabavkom došao u pitanje vanjskopolitički položaj RH te je došlo do ugrožavanja ugleda Hrvatske. Vladin argument na tu tezu je da to toga nije došlo jer hrvatska nabavka vojnih zrakoplova nije bila medijski popraćena u SAD-u i Izraelu!?
"Iako je u Hrvatskoj postupak nabave borbenih zrakoplova iznimno medijski popraćen, to nije slučaj ni u SAD-u ni u Izraelu; u potonjoj zemlji zabilježen je manji broj naslova koji ni na koji način ne impliciraju odgovornost Republike Hrvatske ili kritično govore o njezinu međunarodnom ugledu. Štoviše, izraelske novine i portali izvještavaju o neuspjehu Izraela da osigura potrebni TPT, zbog čega se Izrael ispričao Hrvatskoj, što je i naslov članaka na portalu israelnationalnews.com od 11. siječnja 2019.", stoji u odgovoru.
Vlada ovdje, naravno, ignorira činjenicu da međunarodni ugled ne ovisi samo o pisanju američkih i izraelskih medija, s obzirom na to da na svijetu ima skoro 200 država, kao i da su o propalom poslu pisali mediji koji nisu ni iz Izraela ni iz SAD-a. Primjerice, austrijski konzervativni list Die Presse tako je hrvatski pokušaj nabavke borbenih aviona opisao kao "malu regionalnu utrku u naoružanju sa Srbijom" te konstatirao da je SAD upozoravao na sve moguće probleme oko kupovine izraelskih Baraka. No taj dio vlada ne spominje.
Vlada manipulira izjavama američkog veleposlanika
U vladi naglašavaju kako je isto tako bitno da su dobili američku donaciju, odnosno dva nova helikoptera UH-60M Black Hawk u vrijednosti od 350 milijuna kuna koje je u listopadu 2018. godine odobrio američki Kongres.
"Tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2018. među uzvanicima su bili u prisutnosti zapovjednika i pripadnici Nacionalne garde Minnesote, a na proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2018. Država Izrael poslala je tri zrakoplova F-16 C/D Barak, od kojih su dva sudjelovala u glavnom letačkom dijelu proslave i letjela u zajedničkoj formaciji sa zrakoplovima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva", nabraja vlada tvrdeći kako nije došlo do pogoršanja hrvatske pozicije u međunarodnom okvirima.
Iz vladina odgovora na interpelaciju SDP-a je kao važan argument i to više puta citirano priopćenje američkog veleposlanika Roberta Kohorsta od 28. siječnja i to kao važan dio obrane kako vlada nije napravila ništa pogrešno u fijasku s nabavkom aviona.
Preskočili dio o tome kako je došlo do priopćenja veleposlanika
"U svojoj izjavi (koju u cijelosti prenosimo u zaključku) veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj 28. siječnja 2019. istaknuo je kako je SAD snažno podržavao i kako će nastaviti podržavati hrvatske napore u nabavi borbenih aviona. Navodi kako je SAD podržavao izraelsku prodaju i učinio sve da do nje i dođe. Nadalje, naglašava kako SAD ni u jednom trenutku nije savjetovao hrvatskoj Vladi da odustane od kupnje izraelskih aviona F-16. Veleposlanik je istaknuo da Vlada Republike Hrvatske ne snosi odgovornost za nerealiziranu prodaju izraelskih aviona i kako je hrvatska Vlada pokazala svoju odlučnost da osigura najbolje zrakoplove za najbolju cijenu te da Republika Hrvatska ostaje ključan strateški partner SAD-u", stoji u vladinom odgovoru na interpelaciju SDP-a.
Iako se priopćenje od 28. siječnja ove godine u odgovoru vlade citira na više mjesta, nigdje se ne spominje izjava veleposlanika Kohorsta dana tog dana ispred zgrade vlade. Kohorst je rekao da je dokument koji definira proceduru za dobivanje dozvole za prodaju F-16 osobno predao premijeru Plenkoviću i to u siječnju prošle godine. Riječ je non-paperu odnosno white paperu, čiju ulogu je pojasnio upravo sam Kohorst.
"Postoji pravilo prodaje trećoj strani koja mora uključivati američko odobrenje. Bili su svjesni kako proces funkcionira, ne znam jesu li znali sve detalje, ali generalnu informaciju su imali", rekao je Kohorst tog dana. No te njegove izjave u vladinom odgovoru nema, tu je samo priopćenje koje je veleposlanik poslao kasnije tog istog dana.
"Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane nikada nisu zaprimili dokument koji govori o nemogućnosti prodaje ili protivljenju SAD-a prodaji izraelskih aviona F-16 C/D Barak Republici Hrvatskoj", stoji u vladinom odgovoru na interpelaciju te se objašnjava kako se white-paper koji se navodi u interpelaciji SDP-a zapravo odnosi na dokument veleposlanstva SAD-a datiran 17. siječnja 2018. godine.
Jasno je zašto vlada ne ide u detalje
"Radi se o informaciji o postupku ishođenja TPT-a za slučaj da Republika Hrvatska proglasi odabir platforme F-16, a ne pojedinačno podnesene ponude. Takvim bi postupkom Republika Hrvatska iz postupka isključila ponudu Kraljevine Švedske koja je bila drugi najbolji ponuditelj i prekršila odredbe postupka nabave koje su bile jasno definirane zahtjevom za ponudu 20. srpnja 2017. godine", tvrde iz vlade.
Iako se u odgovoru vlade na interpelaciju ne navodi detaljno što je točno bilo u tom dokumentu, to je vrlo dobro poznato pa je i jasno zašto nisu išli u detalje.
Naime, taj dokument imao je dvije stranice te se u pet odvojenih točaka upozorava na 1) preporučenu satnicu i korake za dobivanje kvalitetnog uvida u tehničko stanje konkretno ponuđenih izraelskih i grčkih rabljenih aviona F-16, 2) niz pitanja koja bi Hrvatska trebala postaviti Izraelu i Grčkoj, a tiču se strukture samih ponuđenih aviona, njihove avionike kao i stanja motora, zemaljske opreme te rezervnih dijelova i obuke, 3) mogući timeline cijelog hrvatskog posla nabave izraelskih ili grčkih rabljenih F-16, 4) preporučenu satnicu i korake potrebne za kvalitetan uvid u ponudu novih aviona F-16V blok 70/72 te 5) mogući timeline cijelog posla pribavljanja novih američkih F-16V za Hrvatsku.
A sada u sabor
SAD je smatrao kako bi se detaljan uvid u tehničko stanje konkretno ponuđenih rabljenih letjelica trebao steći prije nego što Hrvatska donese odluku o izboru nekog od ponuđača te su smatrali da bi se za rabljene F-16 ishođenje potrebnih TPT dozvola i izbor izvođača svih potrebnih zahvata na avionima trebali obaviti prije hrvatskog donošenja odluke o izboru jednog od ponuđača borbenih aviona F-16. Plenković je taj dokument dobio u siječnju prošle godine, no i danas tvrde kako sve do studenog nisu bili svjesni problema s američke strane.
U zaključnim odredbama odgovora opet se citira priopćenje veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj te se naglašava da je "Hrvatska pokazala profesionalizam i ispravnu prosudbu na svakom koraku procesa". Isto tako, dali su do znanja da ne odustaju od neke nove nabavke vojnih aviona.
"Vlada Republike Hrvatske nastavit će s radom na pronalaženju rješenja za zadržavanje sposobnosti nadzvučnog borbenog zrakoplovstva za Oružane snage Republike Hrvatske, koju smo razvili tijekom Domovinskog rata", stoji na kraju vladina odgovora. Sada preostaje rasprava u saboru, a odgovor na interpelaciju predstavljat će premijer Plenković te potpredsjednik Krstičević.