PRIPADNICI Oružanih snaga ove godine će moći sudjelovati na duhovnim vježbama i pastoralnim seminarima, a organiziraju se i hodočašća, duhovno-rekreativni dani i ljetovanja za djecu i mlade i bračni susreti vojnika.
Sve se to nalazi u Godišnjem planu rada Ministarstva obrane za 2022. godinu i to pod stavkom Samostalni odjel za potporu Vojnom ordinarijatu. Ima to i svoju cijenu. Tako ćemo ove godine za bračne susrete, duhovne vježbe, pastoralne seminare i slično platiti ukupno više od 10.3 milijuna kuna.
U skladu s Vatikanskim ugovorima
U planu rada je taj iznos predviđen na tri stavke. U jednoj su duhovne vježbe, bračni susreti i pastoralni seminari, u drugom duhovno-rekreativni dani i ljetovanja za djecu, a u trećem hodočašća. Međutim, iz plana nije vidljivo koliko je novca predviđeno za svaku od te tri stavke.
Kako je Dnevnik.hr doznao iz MORH-a, planirane aktivnosti su u skladu s obvezama iz ugovora između Svete Stolice i Hrvatske o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi.
Prošle godine nije bilo ni bračnih susreta ni duhovnih obnova, već samo tri hodočašća, no u MORH-u objašnjavaju da se od svega toga odustalo zbog pandemije.
21 duhovna vježba, 18 hodočašća
Za bračne susrete pripadnika Oružanih snaga u MORH-u kažu da se oni provode od osnutka Vojnog ordinarijata, s obzirom na specifičnost vojnog poziva i razdvojenost djelatnih vojnih osoba od obitelji. Dnevnik.hr nije dobio odgovor koliko točno plaćamo bračne susrete, koliko duhovne vježbe, a koliko, primjerice, duhovno-rekreativna ljetovanja djece i mladih.
Prema ovogodišnjem planu rada, predviđena je 21 duhovna vježba, odnosno bračni susret, odnosno seminar, pet duhovno-rekreativnih dana i ljetovanja te 18 hodočašća. Primjerice, 2020. godine za duhovnu skrb bilo je predviđeno nešto više od osam milijuna, no ostvareno je nešto manje od 7.7 milijuna kuna. Te se godine trebalo održati 13 hodočašća, no organizirano je tek njih šest.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.