Von der Leyen stigla u BiH, Plenković se odbio sastati s Komšićem

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte susretom s članovima Predsjedništva BiH danas su započeli seriju razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima, ali u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića, koji se ne želi sastajati sa Željkom Komšićem. 

S Von der Leyen i Rutteom sastali su se predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i članovi državnog vrha Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Plenković se odbio sastati s Komšićem

Kako je pojašnjeno iz hrvatskog izaslanstva, konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade jest da se ne sastaje s Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske.

Podsjećaju kako je Plenković jednako postupio i prigodom radnih posjeta BiH 2021. i 2023. godine kada je održao sastanke s dužnosnicima Vijeća ministara i parlamenta BiH.

"Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup", stajalište je Plenkovićeva ureda.

Tijekom dana predviđeni su zajednički susreti predsjednice Europske komisije te hrvatskog i nizozemskog premijera s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i njenim zamjenicima, kao i s članovima vodstva Zastupničkog te Doma naroda parlamenta BiH.

Poticaj za otvaranje pregovora s EU

Von der Leyen, Plenković i Rutte doputovali su u Sarajevo kako bi potaknuli bosanskohercegovačke političare na provedbu reformi bitnih za otvaranje pregovora o pristupanju njihove zemlje Europskoj uniji.

Europsko će vijeće o tome raspravljati u ožujku, no odluka će bitno ovisiti o preporuci koju prije toga treba izraditi Europska komisija.

Šefovi država i vlada EU su u prosincu prošle godine odobrili otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, dok se od BiH očekuje provedba bar dijela reformi što ih je kao obvezu te zemlje Europska komisija definirala još 2019. godine.