VLADA nas uči da ne treba otvarati prozore kada je hladno. Ozbiljno, to doslovno stoji u dokumentu vezanom za učinkovito korištenje energije, a na temelju sličnih preporuka iz paketa dokumenata koje je donijela Europska komisija.
To je mala banalizacija, ipak su dokument napravili stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. I zaista, iako neke stvari zvuče smiješno, svijest o energetskoj učinkovitosti je stvarno stvar navike i kulture.
Država tako preuzima ulogu živčanog oca koji prati ukućane po sobama i gasi svjetlo nakon što napuste prostoriju. Pravo ima i država i živčani otac, čemu rasipati energiju? Zašto trošiti nešto bez potrebe, posebno ako znamo da sva ta bespotrebno bačena energija, kada se na nacionalnoj razini akumulira, i nije zanemariva, jer proizvodnja te energije ima i ekološku cijenu?
Hodočašće iz Zagreba službenim automobilima da bi se otvorio most je energetsko rasipništvo
Sa strane Putin i činjenica da je EU desetljećima gradila infrastrukturu za prijenos energenata za dobivanje energije iz Rusije, a sada to u nekoliko mjeseci praktički pobrisala. Sa strane i činjenica da europske države godinama gase i zanemaruju tradicionalne izvore energije i prebacuju se na, još uvijek nestabilne i skupe, obnovljive izvore. Savjeti o uštedi energije su dobri, ništa loše u njima. Trebalo bi ih se pridržavati uvijek, bez obzira na poskupljenje.
Ima samo jedan problem. Vlada i razni politički aparatčiki su prije par dana prešli pola Hrvatske službenim automobilima da bi došli otvoriti Pelješki most. Pogledajte samo te snimke kolone službenih vozila, valjda za svakog političara po jedan. Ne samo da je trebao prijevoz za političare, nego je trebalo osigurati i prijevoz za osiguranje, a trebalo je dopremiti i svu popratnu opremu za ceremoniju otvorenja.
Ako je nešto bespotrebno rasipanje energije, onda je to bilo hodočašće službenih automobila iz Zagreba do Pelješkog mosta. Svaka čast mostu, lijep je i funkcionalan, rješava problem prometne povezanosti kopna s ostatkom Hrvatske i još veći problem da Hrvatska nema normalnog susjeda s kojim bi se mogla dogovoriti za ekstrateritorijalni prijelaz.
Hodočastiti s nekoliko desetaka službenih automobila iz Zagreba do 550 kilometara udaljenog mosta samo da bi se političari naslikavali, a dva dana poslije tražiti od građana da štede energiju je smiješno.
Od naroda traže da se ponaša odgovorno s energijom, a ne čine to sami
U vrijeme zadnje krize, kada su uvođeni novi porezi pod argumentom „stezanja remena“, narod se bunio uzvikujući „Stegnite vi svoj remen, bando lopovska!“ na prosvjedima diljem Hrvatske. Bijes je bio opravdan, a pokazalo se da država zaista nije stezala svoj remen. Dok je par stotina tisuća ljudi u privatnom sektoru ostalo bez posla, broj zaposlenih u javnom sektoru je ostao isti.
Nije bilo nikakvih racionalizacija javnog sektora, razni politički aparatčici su nastavili kraduckati prema željama i mogućnostima, a da bi se sve to održalo, Hrvatska se zaduživala. Poanta je bila u tome što su političari očekivali od građana da štede, bez da su se vodili vlastitim primjerom, stegli vlastiti remen.
Sada imamo sličnu situaciju da vlada i država očigledno nepotrebno rasipaju energiju samo da bi se naslikavali na otvaranju Pelješkog mosta, a od naroda se očekuje da kupuje LED žarulje, drži temperaturu klima-uređaja na 25 stupnjeva, ne otvara prozore kada je hladno, kupuje termostate i općenito se odgovorno ponaša prema energiji.
Oni koji predlažu mjere za štednju energije bi trebali biti prvi koji će na vlastitom primjeru pokazati kako se štedi energija. Ali umjesto toga oni u vrijeme kada je cijena goriva na povijesnoj razini šalju kolonu službenih automobila da bi otvorili most.
Najefikasnije vođenje je vođenje vlastitim primjerom. Ako je primjer da se prijeđe 550 kilometara s nekoliko desetaka službenih vozila samo da bi se sudjelovalo na ceremoniji otvaranja, zašto bi se građani ponašali imalo odgovornije?
I ne, nema to veze s troškovima. Jednostavno je stvar licemjerja, bezobraznosti samih „savjeta“ za štednju energije kada je vlada i ostatak političke elite bespotrebno potrošio toliko energije dva dana prije.
Građani nisu krivi za energetsku krizu, ali će platiti njenu cijenu
Građani nisu nimalo odgovorni za cijelu energetsku krizu. Oni nisu krivi što je Europa desetljećima gradila vlastitu ovisnost o nafti i plinu iz Rusije. Nisu krivi ni za to što su se u 21. stoljeću zanemarivala i gasila pouzdana postrojenja za proizvodnju električne energije, a subvencionirali nepouzdani „zeleni“ izvori energije.
Apsolutno najgenijalnija država u tom procesu je bila Njemačka, koja je nekada imala 17 nuklearnih elektrana, koje je pogasila i ostala na tek tri, i to isključivo zbog iracionalnog straha i lobiranja raznih „zelenih“. Sada su odjednom i stare elektrane na ugljen dobre.
Građani Hrvatske, kao i ostalih članica EU, ipak će biti najviše pogođeni nedostatkom energenata. Nisu ništa krivi, sve promašene odluke koje su dovele do ovisnosti o energentima iz Rusije i zanemarivanja klasičnih izvora energije na korist „obnovljivih“ su donosili političari. Dapače, čak su kroz subvencije i financirali „zelenu tranziciju“.
Sada se od njih traži da opet slušaju savjete političara, vođa, „stručnjaka“ i lobista, i da se ponašaju energetski racionalnije. Licemjerno, i ljudi se s razlogom opiru. Ali kada već traže od građana da se ponašaju odgovorno s energijom, onda bar mogu to pokazati vlastitim primjerom.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala