Vrane okupirale Zagreb, napadaju ljude i pse: "Hodamo s kapama i kišobranima"

Foto: Index, Nikola Ćutuk/Pixsell

ZAGREB je lani proglašen europskom prijestolnicom smeća, a zbog enormnih količina hrane koja se baca i zbog toga što se otpad ne odvozi redovno, vrane su okupirale grad. Prije ih se moglo vidjeti samo na Bundeku, Jarunu i na mjestima gdje ima puno zelenila, ali sad su vrane vrlo česta pojava u centru grada. Problem je u tome što napadaju ljude.

Javila nam se čitateljica koja živi u Miramarskoj ulici, kod križanja s Vukovarskom i kaže da na toj lokaciji vrane učestalo napadaju ljude već više od dva mjeseca.

"Napadi se najčešće događaju kod drveća, grmlja i na livadi, bez obzira na to gdje se nalaze ptići. Prvi put se predstavnica stanara žalila 8. 6. 2015. Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo. U zadnja dva mjeseca napadnuto je 10 stanara i pasa. Povremeno napadnu i slučajne prolaznike i putnike na tramvajskoj stanici preko puta Holdinga.

Moja teta napadnuta je 25. 5. 2017. koja se telefonski čula s Nikicom Petrinecom iz Gradskog ureda za poljoprivredu. On joj je u telefonskom razgovoru rekao da već dvije godine pokušavaju riješiti taj problem, ali da ne mogu ništa učiniti jer su vrane zaštićene životinje. Rečeno joj je da se dosad 2800 ljudi žalilo na napade tijekom dvije godine", rekla nam je Maja Tomljenović.

"Mjere koje se provode nisu efikasne"

Istaknula je da vrane napadaju ljude i na mjestima gdje nema gnijezda.

"Ja sam napadnuta dvaput u tjedan dana, a napale su i još nekoliko susjeda. Nemamo ozbiljnije tjelesne ozljede, ali hodamo s kapama i kišobranima", rekla je za Index Maja Tomljenović.

Jedina mjera koja se povremeno provodi je rezanje krošanja drveća kako bi se spriječilo gniježđenje vrana, ali navodi da se to nije pokazalo efikasnim, kao ni uklanjanja gnijezda.

Kontaktirali smo Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo koji je nadležan za ovaj problem pa su nam kratko odgovorili da je razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima siguran i konstantan izvor hrane.

Gradski ured uputio apel građanima

Stoga apeliraju na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata održava čistim i da se ne baca hrana te da se kuhinjski otpad odlaže na predviđena mjesta.

"Vrane se zalijeću u ljude i kućne ljubimce ako im je ugrožen ptić u gnijezdu ili  ako je ispao iz gnijezda, što je prirodno i instinktivno ponašanje životinja.

U takvoj situaciji potrebno je izbjegavati lokaciju gniježđenja nekoliko dana dok ptić ne napusti gnijezdo, a ako je ptić ispao iz gnijezda, potrebno je pozvati službu Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec (tel /fax: 01 / 2008-354; Fax : 01 / 2063-998), čiji će djelatnici žurno doći na lokaciju i zbrinuti ispalog ptića", stoji u odgovoru Gradskog ureda za poljoprivredu.

Kad smo ranije pisali o vranama, tada smo o tom problemu razgovarali s upraviteljicom Zavoda za ornitologiju Jelenom Kralj. Ona je u razgovoru za Index potvrdila kako se broj vrana u Zagrebu zadnjih godina izrazito povećao, što pripisuje velikoj količini smeća u gradu.

Sami smo krivi

"Vrane su u prirodi čistači, hrane se svime što mogu pojesti. Često prate neku zvijer i onda jedu njezin plijen te imaju jako važnu ulogu u prirodi jer čiste lešine, odnosno jedu male uginule životinje. Istovremeno, zato što su takvi oportunisti, izrazito su inteligentne. U gradu su se naučile na to da im je hrana posvuda dostupna. Na Jakuševcu se tijekom zime hrani 80 posto populacije vrana u Zagrebu. Radili smo prebrojavanje galebova i vrana. Bilo bi normalno da one zimi ugibaju zbog nedostatka hrane, međutim u Zagrebu ne ugibaju. Imaju posvuda hrane, a najviše na Jakuševcu.

U Zagrebu na svakom koraku imate kante i kontejnere sa smećem, a one dolaze u otvoreni koš i traže ostatke hrane. Način da se smanji broj vrana, a da se ne odvaja otpad, jako je teško postići.
Zagrepčani bacaju velike količine hrane i to je glavni izvor njihove prehrane", objasnila je u razgovoru za Index Jelena Kralj.

Kaže da u Zagrebu zimi obitava od 500 do 550 parova sivih vrana koje se na proljeće razmnožavaju pa se njihova brojka znatno povećava.

Vrane sve pitomije

Budući da su vrane postale sve pitomije i ne boje se ljudi pa im tako dolaze i na prozore ponekad se, kazala je, dogodi i to da napadnu ljude. Međutim, Jelena Kralj ističe, s obzirom na velik broj vrana u gradu, da napadi vrana na ljude ipak nisu tako česti.

"Napadaju primjerice ljude koji imaju male pse. Budući da mladunci vrana izlaze iz gnijezda prije nego što prohodaju, često ih nanjuše mali psi, a onda vrane štite svoje mlade i može se dogoditi da napadnu čovjeka. No to se dogodi dva-tri puta godišnje. Od stotinu gnijezda, jedna vrana će biti agresivna.

Iako one ne mogu ugroziti život čovjeka, njihov napad nije ugodan pa je jasno da se ljudi bune. Međutim, teško je nešto poduzeti dok se ne riješi problem otpada", zaključila je upraviteljica Zavoda za ornitologiju HAZU-a.