Foto: Nino Strmota/Pixsell
MARKO BITANGA, bivši dožupan splitsko-dalmatinski i nekadašnji direktor HRT centra Split, riješio se brige oko kaznenog postupka za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i 400 tisuća kuna štete u propaloj Alpe Jadran banci. Zbog neažurnosti Vrhovnog suda koji je četiri godine čuvao u ladici predmet protiv Bitange, došlo je do zastare koja je konstatirana na sjednici početkom ožujka ove godine.
Bitanga je krajem 2013. godine osuđen na godinu dana zatvora uvjetno s rokom kušnje zajedno s bivšim direktorom poslovnice banke u Zagrebu Ivanom Maljevcem. Problem je bio kredit koji je Bitanga dobio od banke 1995. godine. Kredit nije vraćao, nego su tek 1998. godine uplaćene dvije rate po stotinjak tisuća kuna. Po nepravomoćnoj presudi suca Vladimira Živaljića, Bitanga i Maljevac morali su vratiti gotovo 400 tisuća kuna u roku od 18 mjeseci od pravomoćnosti presude kako bi izbjegli zatvor.
Vrhovni sud bez odgovora zbog čega ne rade posao za koji su plaćeni
Pitali smo Vrhovni sud zbog čega nisu ažurnije pristupali u rješavanju predmeta kojeg su zaprimili u travnju 2014. godine. Imali su gotovo pune tri godine da izbjegnu zastaru koja je nastupila 22 godine od počinjenog djela, tj. sklapanja ugovora između banke i Bitange u ožujku 1995. godine. Odgovor nismo dobili. Na Vrhovnom sudu valjda smatraju da javnosti nije potrebno obrazlagati vlastiti nerad.
Bitanga i Maljevac bili su inicijalno dio velikog predmeta protiv vlasnika banke Luke Jerića. Sudac Živaljić podijelio je spis u nekoliko posebnih slučajeva kako bi brže dovršio suđenje i izbjegao neugodnosti oko zastare predmeta koji je stavio u rad čim ga je zaprimio.
Bitanga je 90-ih bio izrazito politički moćan. Nakon pada, zadržao je svoje mjesto u HRT-u kao komercijalist, a neko vrijeme radio je i kao stečajni upravitelj. Po struci je inače profesor fizike.
Branio se da kredit nije morao vratiti, već mu je na taj način Luka Jerić vratio pozajmicu od 200 tisuća njemačkih maraka. Sudac Živaljić odbio je takvu obranu kao neosnovanu jer mu nije bilo logično da Jerić, vlasnik banke, posuđuje novac od fizičkih osoba. Tijekom suđenja ustanovljeno je da je kredit izdan bez dostatnih mjera osiguranja te da se nisu pokrenuli instrumenti naplate.