VUK VUKOVIĆ gostovao je u Index Studiju.
Glavna tema bila je ponuda tvrtke Druga fondacija SPV d.o.o., koja je nedavno poslala poziv na stotine adresa u kojem nudi otkup potencijalne tražbine na temelju preplaćene kamate po kreditima u švicarskim francima.
Podsjetimo, Rakar i Vuković nude da kompanija preuzme sve troškove vođenja sudskog postupka protiv banaka, a po uspješnoj naplati obeštećenja zadrži 25 posto iznosa, dok bi osoba koja je prodala tražbinu dobila 75 posto.
Taj postupak izazvao je bijes banaka. Naime, sve tužbe, na temelju kolektivne presude u slučaju Franak, moraju se podnijeti najkasnije do 14. lipnja 2023. godine. Obeštećenja neće biti moguća ako se tužba ne podnese do lipnja 2023. godine, i to zbog zastare potraživanja, pa je jasna nervoza banaka.
Vuković je u emisiji pozvao građane koji su dizali kredite u švicarcima da im se jave. Objasnio je što će točno Druga fondacija za njih napraviti: ako građanin želi tužiti banku, to može učiniti preko njih. Druga fondacija će podići tužbu te snositi troškove postupka, žalbi, pa i gubitka. Ako ishod bude pozitivan, tada 25 posto ide Drugoj fondaciji, 75 posto građaninu. Upozorio je da je rok za podizanje tužbe 14. lipnja ove godine te nakon toga nikakvo obeštećenje neće biti moguće.
UŽIVO Vuk Vuković odgovara na vaša pitanja o tužbi protiv banaka u slučaju švicaracUŽIVO Vuk Vuković odgovara na vaša pitanja o tužbi protiv banaka u slučaju švicarac
Objavljuje Index.hr u Ponedjeljak, 8. svibnja 2023.
Mi nudimo alternativu ljudima koji se nisu željeli baviti postupcima protiv banaka.
Tužbi će svakako biti, no to mogu ljudi raditi i preko nas. Građani ne moraju sami odrađivati taj proces, mi možemo to sve umjesto njih. Prepoznali smo da veliki broj ljudi to ne želi. Postupak izgleda jednostavno.
Ljudi nam se jave, javljaju nam se sada, zatrpani smo zahtjevima, isprika svima kojima se nismo dosad javili. Naprosto želimo sad to automatizirati da to sve bude brže i lakše.
Ako ste poslali upit, definitivno ćemo vam se javiti.
Mi od ljudi tražimo temeljnu dokumentaciju. Mi moramo napraviti procjenu, kolika je šteta, koliko je plaćeno, koliko je preplaćeno, da saznamo koji bi se iznos mogao utuživati. Građani nama prenose to potraživanje kroz cesiju i nakon toga mi ljudima odmah isplaćujemo njihov iznos.
Dakle, po pozitivnom ishodu, mi uzmemo 25 posto, a ljudima ide 75 posto.
Nemamo.
Tako je. Neki ljudi nam kažu samo ih tužite, meni ne treba ništa. Ali mi ćemo u svakom slučaju sve ljude isplatiti.
Oko 50 i nešto tisuća su konvertirani. Većina konvertiranih su bili stambeni, nekonvertiranih je bio manji iznos, auto i slično... Većina stambenih je konvertirana. Oko 90 posto građana je imalo kredit manji od 107 tisuća franaka. Peak je bio 2004, 2005, do 2007. to su bili ljudi u tridesetima, četrdesetima, kojima je to bila uglavnom prva nekretnina...
Nama je bio ključ da ljudi mogu tužiti, da znaju da imaju pravo. I da ćemo im mi pomoći u tome.
Ja mislim da ti isto imaš pravo na obeštećenje, ako si imao konvertirani kredit.
Sigurno ima i u tvom kreditu dio koji ti nije obeštećen. Možda je to parsto eura, možda par tisuća.
Bilo kakva akcija u tom kontekstu je kazneno djelo. Mislim da takve stvari nisu moguće. Nekakve prijetnje, toga se uopće ne bojimo. Nek probaju, to je isto kazneno djelo. Kad pokrenemo tužbu, to će biti puno tužbi, oni će morati sjesti s nama i dogovoriti nekakvu nagodbu. Ali nek se ljute, to je poslovni odnos.
Te pojedinačne slučajeve moramo vidjeti.
Druga fondacija snosi troškove cijelog postupka i rizik gubitka. Zato je to cesija s odgodom plaćanja. Nama je u cilju da mi dobijemo te postupke, jer se radi o našem kapitalu.
Desetak nas je u tom procesu. Nas trojica smo u tome dvije godine, mi smo kao core, ostale smo priključivali korak po korak... Imamo matematičare, informatičare, to je jedan fluidan tim, ali jako kvalitetan i konkretan. Sad nam se javljaju ljudi koji žele pomoć. Ja, moj kolega analitičar i Marko smo smislili cijelu priču.
U tom trenutku, HNB je objavio dosta statistika. 63 posto građana je bilo u problemima s otplatom. Zato se išlo u konverziju. Išlo se u konverziju da se spasi banke, ne građane. Nije to banka radila da bi građaninu bilo lakše, nego da bi njima bilo lakše. Sada imate enormnu likvidnost građana, oko 15 mlrd. eura. To je novac koji stoji na računu centralne banke, a mi govorimo ovdje o 10 posto toga, dakle da se svi krediti krenu obeštećivati, oko 10 posto.
Njima je to dijelom bio trošak. 2015. je to bio trošak oko mlrd. eura, to je bio trošak njima, ali je bio nužan da bi se smanjili kreditni rizici. A kad si ti išao sam 2009. konvertirati, oni su to gledali kao da želiš njima odmoći.
Ovisi tko je pravni sljednik, ako postoji, onda se može tužiti. Ako nema pravnog sljednika, onda nemamo koga tužiti.
Još nismo ni protiv koga, ali radi se o sedam banaka.
To je pravno pitanje...
Najbolje. Imamo jake stručnjake. Naše je homogeno, idemo probati na isti način sve riješiti.
Ja nisam pročitao niti jednu ozbiljnu analizu koja bi ukazala na takvo nešto. Zašto su banke nervozne? Jedno je likvidnost, drugo je pitanje dobiti. Ali ovakva jedna aktivnost će utjecati na dobit banaka. To znači manje bonuse, dioničarima manje isplate...
Fino sročeno. Da. U pravilu da.
Tako je.
Imao sam par istraživanja, ljudi kad dobiju veliki iznos, oni ga potroše, neće ga staviti na štednju. To bi imalo jedan lijepi efekt na gospodarstvo. Mislim da bi imalo puno više prihoda od PDV-a...
Mislim da su oni napravili sjajan posao, da su tu čitavu priču držali u javnosti sve ove godine. Napravili su lavovski dio posla, to što jedan dio ljudi nije reagirao, jedan dio je motiviran da kroz tužbe to ostvari. Mi naprosto ciljamo na drugu skupinu ljudi, na ljude koji ne bi dizali tužbe.
Oni se fokusiraju na ljude koji žele sami pokrenuti tužbe, dobiju 100 posto iznosa, ali ljudi tada moraju gubiti i vrijeme, tražiti odvjetnike, i što ako izgube? Mi želimo privući ljude kojima se ne da tužiti, sve mogu predati nama i na kraju dobiti 75 posto svog iznosa, ako dobiju, ako izgubimo, mi plaćamo sve.
Najbolje vidjeti od slučaja do slučaja. Ako ima pravni sljednik, može se tužiti.
Mislim da je čak prvi tekst bio pozitivan za nas.
To je sve iz zemljišnih knjiga. Svi koji su s nama u tome imaju isti mindset, javni podaci su tu da građani imaju koristi od njih. Nama se u međuvremenu javio i AZOP. Sve što su oni pitali stoji, ali mi imamo odgovore. Mi smo jako puno vremena proveli je li sve to sukladno zakonima i propisima. Ja ne bih nikad ulazio u nešto što nije zakonski opravdano.
Mi po praksi vidimo da se dobiva 98 posto. Naravno da postoji strah od gubitka spora, postoji rezignacija, postoji hrpa drugih razloga.
Ja sam 2005. bio u srednjoj. Ja sam prvo pogrešno percipirao tu priču, tek sam kasnije shvatio koja je bila bit problema i bilo mi je žao što se nisam više uključio, ali sad želim to ispraviti...
Imate izvještaj HNB-a, u kojemu oni etiketiraju ljude kao sub-prime, kao niže kreditan, niže platežno sposoban. Nisi mogao dobiti kredit u eurima ili kunama, ali si mogao u švicarcima. To nisu bili špekulanti, nego ljudi koji su htjeli riješiti svoje stambeno pitanje.
Ljudi koji nas znaju tvrde da uprave to nisu očekivali, neki su malo ljuti... Što se tiče feedbacka, žao im je što taj proces na neki način na institucionalni način nisu riješili. Ja mislim da se to trebalo riješiti na neki lakši način, uz pomoć države. Banke su odabrale scenarij borbi na sudovima, koje gube, mislim da su napravile uprave banaka serije loših odluka po tom pitanju.
10 posto su iznad toga, 90 posto su ispod toga.
Ako je to puno obeštećenje, šteta je oko 15 tisuća eura prosječno. Ako se radi o zateznoj kamati, onda je 5 do 7 tisuća eura prosječno. Mi sad komuniciramo ovaj niži iznos radi dosadašnje sudske prakse.
Sigurno će biti par tisuća. Ja bih volio da dođemo do peteroznamenkastih brojeva.
Naravno da ima pravo.
To je utuživo 1/1, ali se nadam da postoji pravni sljednik tog leasinga.
Ne smijemo razgovarati o točnim brojkama, ali govorimo o preko 50 posto onih koji su dobili pisma. Nismo to očekivali, ja sam očekivao da će biti 10 posto maksimalno.
Ja sam očekivao i puno jaču reakciju banaka. Ljudi jesu, ali to je sve promašeno, promašene su im teze, nemaju argumente pa idu s otkrivanjem podataka. Mi ćemo AZOP-u sve odgovoriti, pokazati...
To nije prvi put da se mi borimo s GDPR-om. GDPR kad treba štititi nekoga, onda se ljudi, pogotovo lokalni gradonačelnici, pozivaju na to. Ovdje se radi o interesu građana. Ako će nas rušiti na tom pitanju, onda mogu i sami sebe rušiti na njemu. Ti napadi su smiješni jer su besmisleni.
Da.
Pozivamo građane koje ne žele ulaziti u tužbe, koji žele to dati da netko drugi odradi za njih, outsourceat, recimo to tako, neka nam se jave. Stojimo na raspolaganju.
Rok je do 14. lipnja 2023., nakon toga nastupa zastara.