SVJETSKA zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da se broj oboljelih od ospica u svijetu povećao za 50%, unatoč svim naporima da se spriječi porast broja zaraženih, javlja The Guardian.
Podaci ukazuju na to da se ovaj zabrinjavajući trend događa na globalnoj razini, uključujući i bogate zemlje gdje je do nedavno procijepljenost bila vrlo visoka.
Nije izolirani problem
“Preliminarni podaci pokazuju da je došlo do značajnog porasta broja oboljelih od ospica. To je vidljivo u svim regijama“, rekla je liječnica Katherine O'Brien, iz WHO-a. "Nastala su žarišta koja su dugotrajna, na velikom području i koja se šire", rekla je. "Ovo više nije izolirani problem."
Istaknula je jedan zanimljiv, ali i zabrinjavajući podatak. Naime, zdravstvenim ustanovama prijavljeno je manje od 10% slučajeva zaraze ospicama.
"Dakle, kada vidimo da se broj prijavljenih slučajeva povećao za 50%, znamo da idemo u krivom smjeru i da nešto nije u redu“, rekla je i dodala kako se zapravo radi o milijunima oboljelih od te bolesti u svijetu.
Zabrinjavajući porast
Zemlje moraju do travnja ove godine prijaviti WHO-u slučajeve zaraze ospicama registrirane u 2018. godini. Prema podacima koje je do sada primila Svjetska zdravstvena organizacija, već sada ima oko 229.000 prijavljenih slučajeva, u usporedbi sa 170.000 ukupno prijavljenih u 2017. godini.
U 2018., zbog ospica je umrlo oko 136.000 ljudi te ta virusna bolest, smatra WHO, spada među značajne uzroke smrti kod male djece. Bolest se lako može spriječiti s dvije doze “sigurnog i učinkovitog” cjepiva koje se koristi od 1960-ih, kaže organizacija UN-a.
Do 2016., broj slučajeva zaraze ospicama bio je u kontinuiranom padu, ali je počeo rasti od 2017. godine.
"Postoje brojna žarišta koja uzrokuju porast broja zaraženih“, rekla je epidemiologinja Katrina Kretsinger, iz WHO-a, ukazujući na epidemije u Ukrajini, na Madagaskaru, u Demokratskoj Republici Kongo i slično.
Samo na Madagaskaru “od listopada 2018. do 12. veljače 2019. prijavljeno je ukupno 66.278 slučajeva zaraze tom bolešću i 922 umrlih”, priopćili su iz WHO-a.
Problem imaju i bogate i siromašne zemlje
U siromašnijim zemljama, ruralnim zajednicama i državama u sukobu, problem je u nedostatku cjepiva. No, u Europi i drugim bogatim zemljama problem su, najvećim dijelom, dezinformacije o cjepivu. Tako su se u nekim državama počela ponovo javljati žarišta zbog širenja medicinski neutemeljenih tvrdnji koje povezuju cjepivo protiv ospica s autizmom. Takve i slične tvrdnje, glavne su ideje antivakserskog pokreta kojem u gospodarski razvijenim zemljama raste popularnost.
"Vraćamo se unazad, unatoč napretku u medicini. To se ne događa zato što ne znamo kako cijepiti protiv ospica. Mi možemo spriječiti tu virusnu bolest. Događa se zato što nismo uspjeli cijepiti svu djecu“, rekla je Katherine O'Brien.
Najviše zaraženih u Ukrajini i Srbiji
Kao što smo već pisali na Indexu, u Europi se tijekom 2018. godine ospicama zarazilo 82.596 osoba, što je najveći broj zabilježenih oboljenja u ovom desetljeću, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Više od 90% slučajeva zaraze tom virusnom bolesti pojavilo se u 10 europskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Grčku. U Europi su u 2018. godini zbog zaraze ospicama umrle 72 osobe. U 2017. umrlo ih je 42.
Europske zemlje s najvećim brojem zabilježenih slučajeva ospica od siječnja do prosinca 2018. godine su Ukrajina (53.218), Srbija (5076), Izrael (2919), Francuska (2913), Italija (2517), Rusija (2256), Gruzija (2203), Grčka (2193), Albanija (1466) i Rumunjska (1087).
Simptomi
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest. Infekcija se širi kapljicama iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Prosječno razdoblje inkubacije prije pojave simptoma je između 7 i 14 dana.
Nakon perioda inkubacije obično se javlja povišena tjelesna temperatura uz bolove u mišićima, suhi kašalj i upalu očne spojnice (konjunktivitis).
Javlja se bol u grlu i iscjedak iz nosa. Nekoliko dana nakon pojave prvih simptoma bolesti na sluznici usne šupljine javljaju se za ospice specifične Koplikove pjege, crveni osip.
Imunitet krda
Da bi se spriječilo širenje virusa, procijepljenost mora biti 95 posto, što je poznato kao "imunitet krda".
U brojnim zemljama protivnici cijepljenja nagovaraju roditelje da ne cijepe djecu, unatoč uvjerljivim znanstvenim dokazima da je cjepivo sigurno i učinkovito.