Grupa znanstvenika napravila je analizu epizode saharske prašine koja je ovog Uskrsa zahvatila područje Hrvatske. U nastavku ju prenosimo:
"Tijekom uskrsnog vikenda 2024. godine sinoptički uvjeti bili su povoljni za donos prašine sa sjevera Afrike nad Sredozemlje i europsko kopno. Istočno od Hrvatske prostirao se greben toploga zraka, a prizemno je tijekom subote 30. ožujka jačalo anticiklonalno polje.
Istovremeno, malo zapadnije od Irske, nad Atlantikom, nalazio se centar duboke i prostrane prizemne ciklone koja je zahvaćala veliki dio europskog kopna. Po visini je bila praćena visinskom ciklonom čija se dolina protezala prema jugu sve do sjeverozapada Afrike. U takvim uvjetima nad Jadranom i Hrvatskom je po visini bilo izraženo jugozapadno strujanje, dok je prizemno puhalo jako i olujno jugo nad Jadranom, a nad kopnenim dijelom Hrvatske jugozapadni vjetar.
Tijekom donosa prašine, na postajama za praćenje kvalitete zraka u okolici Rijeke zabilježena su dva maksimuma satnih prizemnih koncentracija PM10 – slabiji 31. ožujka i jači 1. travnja 2024. kad je na postaji Krasica zabilježena koncentracija od 268 ugm-3. Uoči porasta koncentracija PM10 na Jadranu, na području sjeverne Afrike bila je izražena emisija prašine uzrokovana prizemnim ciklonama i premještanjem frontalnih sustava na tom području.
Prašina se prenosila po visini u snažnom jugozapadnom strujanju preko Sredozemlja i Hrvatske dalje prema sjeveru Europe. Jednako tako, u nižim slojevima atmosfere dolazila je s jugom koje je puhalo tijekom vikenda i sve do poslijepodnevnih sati u ponedjeljak.
Tada se preko Hrvatske prizemno premještao frontalni sustav nakon čega je došlo i do promjene u visinskom strujanju zbog prolaska visinske doline i zatim uspostave zapadnog strujanja po visini.
Donos prašine vidi se na satelitskoj snimci, a putanje unazad HySplit 1. travnja 2024. ukazuju na donos sa sjevera Afrike na raznim visinama. S premještanjem frontalnog sustava u poslijepodnevnim i večernjim satima 1. travnja 2024. nad Hrvatskom je bilo kiše i pljuskova što je dovelo do mokrog taloženja prašine, čime se atmosfera pročistila.
Klimatološka studija donosa pustinjske prašine na područje Jadrana pokazala je da su ovi događaji najizraženiji u proljeće i jesen. U studiji je otkriveno kako je sinoptička situacija vezana za visinsku dolinu u ovom slučaju jedna od dvije situacije karakteristične za najintenzivniji donos prašine iz sjeverne Afrike.
U jednom slučaju izvor prašine potječe iz pustinje u blizini gorja Atlas (granica Alžira i Maroka). Druga situacija vezana je za pojavu ciklone Sharav, koja se obično javlja u proljeće i na istočnoj strani donosi prašinu prema istočnom Sredozemlju i južnim dijelovima Jadrana. Takva situacija uočena je prethodnog vikenda (23.-25. ožujka 2024.).
Pustinjska prašina je najzastupljeniji tip aerosola u atmosferi te ima izraženi utjecaj na klimu jer utječe na bilancu sunčevog zračenja i formiranje oblaka. Budući da sadrži nutrijente kao što su fosfor i željezo, taloženjem u more pokreće biološku produkciju, formiranje fitoplanktona koji putem fotosinteze apsorbira atmosferski CO2 i proizvodi kisik. Sahara je glavni izvor atmosferske prašine globalno, ali i za područje Sredozemlja.
Iako je Sahara glavni izvor prašine za područje Jadrana, nedavno je ustanovljeno da i pustinje iz područja Azije mogu imati utjecaj. U proljeće 2020. zabilježena je epizoda donosa prašine kada su satne koncentracije na većini postaja u Hrvatskoj i na Balkanu dosezale vrijednosti i preko 400 ugm-3.
U tom slučaju prizemni donos je bio iz područja isušenog Aralskog mora kojem je prethodio visinski donos iz Sahare uzrokovan dubokom Sredozemnom (Sharav) ciklonom."