U KOPRIVNICI se održava dvodnevna regionalna konferencija na kojoj se raspravlja o upravljanju i podizanju komunalnog standarda na grobljima te sve većem turističkom i kulturnom značaju posljednjih počivališta na području zemalja jugoistočne Europe.
"Možda će mnoge začuditi činjenica da se zagrebačko groblje Mirogoj, nalazi na drugom mjestu po brojnosti turističkih obilazaka i to odmah nakon Zagrebačke katedrale", bio je to samo jedan od podataka koji se mogao čuti na konferenciji.
Na njoj su se okupili predstavnici brojnih gradova, komunalnih tvrtki, institucija, konzervatora i pružatelja pogrebnih usluga, odnosno poslovnih subjekata u čijem je interesu poboljšanje sustava upravljanja grobljima, kao i njihova bolja promocija, jer mjesta su to duge i zanimljive prošlosti.
Groblja kao dio Europskih znamenitih ruta
Svemu tome ubuduće bi trebao pridonijeti i novac iz EU fondova koji se u te svrhe do sada nije mogao koristiti. "Europska sredstva do sada nisu bila usmjerena za financiranje grobljanske infrastrukture. I sada treba potaknuti mjerodavne da se osim vodovodnih aglomeracija i djelatnosti vezanih za zbrinjavanje otpada, u koja se utroši najveći dio EU sredstava za komunalni sektor, počne financirati i grobljanska infrastruktura", istaknuo je Marijan Kavran, urednik časopisa za komunalno gospodarstvo Komunal.
"Kvaliteta grobljanske infrastrukture nije ravnomjerno zastupljena po cijeloj Hrvatskoj i po tom pitanju postoji veliki disbalans tako da u našoj zemlji ima još poprilično mjesta u kojima nema čak niti mrtvačnica", upozorio je. S druge strane, dodao je, neka hrvatska groblja dio su Europskih znamenitih ruta, a to su, primjerice, varaždinsko groblje, riječka Kozala, Boninovo u Dubrovniku, splitski Lovrinac i Mirogoj u Zagrebu koji je poprilično oštećen u potresu.
"Radi se o štetama za sanaciju kojih će trebati stotine milijuna kuna i godine rada. Samo šteta na znamenitim arkadama graditelja Hermana Bolléa procijenjena je 300 milijuna kuna i sad smo u prvoj fazi konstrukcijske obnove", rekao je Roko Gruja, voditelj podružnice Zagrebačkih groblja. "Znači prijavili smo se u Fond solidarnosti Europske unije i potpisali ugovor o bespovratnim sredstvima od nekih 120 milijuna kuna, no već sad je jasno da će kompletna obnova trajati desetljećima", dodao je.
Domaćin konferencije je GKP Komunalac iz Koprivnice, koji upravlja sa sedam groblja na području Koprivnice, od kojih je najveće i najznačajnije ono Pri Svetom Duhu, koje je i dio Asocijacije značajnih europskih groblja.