O bankarskim naknadama i postroživanju kriterija za dobivanje kredita na HRT-u je govorila zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
Bankarske naknade u fokusu su proteklih tjedana. Neke banke su odlučile da ih ipak neće podizati. Švaljek se osvrnula na metodologiju njihovog utvrđivanja.
Zamjenica guvernera HNB-a kazala je da su sredinom prošle godine od banaka zatražili metodologije prema kojima one određuju visinu naknada i kriterije prema kojima mijenjaju te naknade. Tako su htjeli poslati poruku bankama da će taj segment njihovog poslovanja intenzivnije nadzirati u budućnosti.
"Zapravo smo htjeli uvesti i više reda u to područje njihovog poslovanja, s obzirom na to da smo uočili da banke imaju velik broj tarifnih stavaka, neke banke stotinu, a neke čak i 800 tarifnih stavaka, što je prilično otežavalo i razumijevanje onoga što banke naplaćuju, a osim toga je gotovo onemogućavalo usporedbu tih naknada", rekla je.
Dodala je da su htjeli dobiti jedan supervizorski alat, tako da mogu, ako banke budu mijenjale naknade, uočavati rade li to u skladu s vlastitim metodologijama, dakle s vlastitim internim aktima, ili to rade neutemeljeno i samovoljno.
Švaljek se osvrnula i na analizu dobivenih metodologija.
"Bilo je određenih nedostataka, tražili smo banke da dorade te svoje metodologije u skladu sa smjernicama koje smo im prethodno poslali, no već smo napravili jednu preliminarnu analizu dobivenih metodologija i ono što smo uočili je da su banke ipak u velikoj mjeri uvažile naše primjedbe", kazala je.
"Izbacile su naknade koje trenutačno ne naplaćuju. Međutim, to ne znači da jednog dana neće moći uvesti, čim ta tarifna stavka postoji u tarifi. I uočili smo da je na jednom užem obuhvatu banaka već 800 tih tarifnih stavki zapravo nestalo. Ako uzmete 19-20 banaka u našem bankovnom sustavu, 40 tarifnih stavki ukupno je već eliminirano", kazala je.
Ministarstvo financija predložilo je da se za besplatni tekući račun uvede više kategorija, odnosno da ga mnogi neće trebati plaćati, to bi uključivalo i mobilne usluge, možda i besplatne bankomate.
Švaljek je ustvrdila da banke već do sada neke naknade nisu naplaćivale. Imali su određene besplatne usluge, kao što je, naprimjer, izdavanje debitne kartice ili podizanje gotovine s bankomata. Neke banke za osnovni račun za osjetljive skupine također nisu naplaćivale nikakvu naknadu.
"Izmjenom Zakona o usporedivosti naknada koja je krajem prošlog tjedna upućena u javnu raspravu bitno se proširuje obuhvat tih besplatnih usluga i svi oni koji primaju redovna primanja, plaću, mirovinu ili neka druga redovna primanja, moći će dobiti osnovnu uslugu vezano uz račun", rekla je.
Naglasila je da je novina sigurno nešto što će imati pozitivne efekte te da će vjerojatno svi građani koji primaju redovna primanja vidjeti koristi od takve razmjerno široke državne intervencije,
"Mi ćemo pratiti kakva će biti reakcija banaka. Ono što je vrlo važno je da bankovne usluge i dalje budu raspoložive, sigurne, kvalitetne. Mi ćemo i nadzirati kako se primjenjuje taj novi zakon jednom kad se usvoji, ali ćemo svakako analizirati i posljedice", istaknula je.
Od 1. travnja postrožuju se kriteriji za dobivanje kredita. Jesu li se građani dosad nekontrolirano zaduživali i hoće li porasti broj loših kredita?
"Radi se o mjeri koja je preventivnog karaktera i mi ju trenutačno uvodimo da ublažimo rizik eventualne prezaduženosti građana", rekla je.
"Mjera se sastoji u ograničavanju kriterija za dobivanje kredita, pri čemu mjesečna otplata kredita i njezin udio u dohotku ne bi trebao prelaziti 45% za stambene kredite, 40% za gotovinske kredite. Isto tako udio, odnosno iznos kredita u postotku od vrijednosti nekretnine koja je uzeta u zalog ne bi trebalo prelaziti 90%, što zapravo nisu kriteriji koji bi doveli do snažnog rasta daljnjeg kreditiranja, ali mogu ga u određenoj mjeri ublažiti", kazala je.
Švaljek je otkrila da su primijetili da se ubrzalo kreditiranje stanovništva, pogotovo u segmentu gotovinskog i nenamjenskog kreditiranja.
"U prosincu je stopa rasta tih kredita bila 16%, to je vrlo snažan rast. Osim toga, primijetili smo kod stambenih kredita da su se ti kriteriji dodjele kredita u određenoj mjeri olabavili i kod gotovinskih kredita smo primijetili određeno kvarenje kredita, odnosno nešto više poteškoća u otplati tih kredita, i zato smo odlučili uvesti takvu mjeru", zaključila je.