Zašto Kina stvara novi azijsko-pacifički trgovinski sporazum?

Foto: EPA

PRVO je predsjednik Donald Trump povukao SAD iz Panpacifičkog trgovinskog dogovora 12 zemlja, poznatog kao TPP. Onda je premijer Narendra Modi povukao Indiju iz drugog regionalnog sporazuma, koji predvodi Kina, a poznat je kao RCEP. U oba slučaja, protekcionizam je odigrao ulogu, ali u oba slučaja stvari su išle dalje bez SAD-a i Indije. S obzirom na to da je RCEP-u sada pristupilo 15 zemalja, pitanje je kakve će posljedice to imati na američke i kineske napore da prošire svoj utjecaj i poslovanje širom Azije, piše Bloomberg.

1. Što je RCEP?

Ono što je 2012. godine započelo kao rutinsko usklađivanje sporazuma između članica Asocijacije nacija jugoistočne Azije ili ASEAN-a, pretvorilo se u sporazum kojim je stvoren potencijalno najveći blok slobodne trgovine na svijetu. Njegovo je puno ime Regional Comprehensive Economic Partnership (RCEP), a usmjeren je na jačanje trgovinskih veza između Kine i ostalih članica ASEAN-a. Široko gledano, sporazum će sniziti carine i ukloniti druge prepreke robnoj razmjeni među 16 zemalja koje su udružene u ASEAN ili imaju trgovinske dogovore s njim.

2. Ali sada se radi o samo 15 zemalja?

Točno. Indija se povukla u studenome 2019. godine, rekavši da želi zaštititi svoje uslužne radnike i poljoprivrednike. Bilo je i zabrinutosti da će Indija biti preplavljena jeftinom kineskom robom. Modi je potaknuo druge zemlje da se pozabave deficitom i da otvore svoja tržišta indijskim uslugama i investicijama.

3. Je li izlazak Indije važan?

Indija bi bila treća najveća ekonomija u RCEP-u, dakle to je velika stvar. S druge strane, izlazak Indije uklonio je jednu od najvećih prepreka sporazumu, pa se preostalih 15 članica nada da će im to pomoći u suočavanju s nezabilježenim izazovima koje je pandemija covida-19 donijela u trgovini, opskrbnim lancima i investicijama. Sa svoje strane, Kina se nastoji dodatno integrirati sa susjedima dok ih Trumpova administracija poziva da ne koriste kineske infrastrukturne zajmove i 5G tehnologiju. Kina kaže da je Indija dobrodošla natrag kad god bude spremna.

4. Što je drukčije u RCEP-u

Za razliku od TPP-a ili Trans-Pacific Partnershipa i drugih trgovinskih sporazuma pod pokroviteljstvom SAD-a, RCEP ne zahtijeva od svojih članica da liberaliziraju svoja gospodarstva i prava zaposlenika te standarde zaštite okoliša i intelektualno vlasništvo. Američki ministar trgovine Wilbur Ross nazvao je to "sporazumom niske razine", kojem nedostaje opseg TPP-a. No, neposredna primjena oslikava smanjeni utjecaj Amerike i mogla bi američkim kompanijama otežati natjecanje na tom ogromnom području.

5. Što se dogodilo s TPP-om?

Postao je CPTPP ili Comprehensive and Progressive Agreement for Trans-Pacific Partnership. Potpisan je u ožujku 2018. i već vrijedi za sedam od 11 zemalja-potpisnica. One su odlučile nastaviti nakon što se Trump povukao, rekavši da želi bolje bilateralne sporazume. Novi američki predsjednik Joe Biden naznačio je da je SAD otvoren pristupanju CPTPP-u, ali želi vidjeti poboljšanja.

6. Koje su države na čijoj strani?

Sedam nacija - Australija, Brunej, Japan, Malezija, Novi Zeland, Singapur i Vijetnam - sudjelovalo je u pregovorima s oba sporazuma. SAD, Kanada, Čile, Meksiko i Peru drže se samo TPP-a, dok su se samo RCEP-u priklonili Kina, Kambodža, Indija, Indonezija, Laos, Mjanmar, Filipini, Južna Koreja i Tajland. SAD nije namjerno isključen iz RCEP-a. Da bi se pridružile ovom sporazumu, prvo bi trebale postići sporazum o slobodnoj trgovini s ASEAN-om, piše Bloomberg.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.