RADNIK s neto plaćom od 5.000 kuna zdravstveno osiguranje plaća 1.026 kuna mjesečno ili 12.312 kuna godišnje. Ako plaća i dopunsko osiguranje, dolazimo do iznosa od 13.152 kune, a na kraju mu se može dogoditi da umre na cesti jer nema hitne pomoći, ili da na pregled koji treba danas bude naručen za tri godine.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, glavni financijer zdravstvenog sustava, godišnje potroši oko 23 milijarde kuna, u pet godina je to cifra od 115 milijardi kuna. Uz to, zdravstvo financiraju i županije koje pokrivaju dio troškova bolnica.
Možemo li za 23 milijarde kuna godišnje dobiti bolje zdravstvo?
Može li se s tim novcem osigurati bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava, jesu li 23 milijarde nedovoljne za liječenje populacije od četiri milijuna stanovnika, i je li problem u novcu ili organizaciji - pitanja su to na koja će odgovor morati dati Ministarstvo zdravstva, jer tragedija u Zaprešiću u kojoj je mladi čovjek umro na cesti pokazuje da je sustav dotaknuo dno.
Prema izvješću o poslovanju za 2017. godinu HZZO je ostvario ukupne prihode u iznosu od 23,7 milijardi kuna, što je otprilike na istoj razini kao i 2016. godine. Najveći prihod, od oko 19,1 milijardu kuna, dolazi od doprinosa. Iz proračuna u HZZO stiže oko 2,6 milijardi kuna, dok po “posebnim propisima” dobivaju oko 1,9 milijardi kuna, što se uglavnom odnosi na prihode od premije dopunskog zdravstvenog osiguranja i participacije.
HZZO je prošle godine potrošio 23,4 milijarde kuna. Od tog iznosa 20,5 milijardi potrošeno je na zdravstvenu zaštitu, 2,4 milijarde na razne naknade poput bolovanja i porodiljnih naknada i blizu 400 milijuna kuna na ostalo poput plaća zaposlenih, materijalnih rashoda i slično.
Najznačajnija stavka u zdravstvenoj zaštiti je bolnička zdravstvena zaštita koja iznosi 8,2 milijarde kuna i čini preko 40 posto izdataka zdravstvene zaštite.
Sljedeća po veličini je stavka lijekovi na recepte u iznosu od 3.3 milijarde kuna. Za primarnu zdravstvenu zaštitu utrošene su 3 milijarde kuna.
Izdaci za hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prijevoz u 2017. godini iznosili su 783,5 milijuna kuna dok je za posebno skupe lijekove utrošeno 1,15 milijardi kuna.
Izvješće HZZO-a za 2017. godinu
HZZO ima 4,2 milijuna osiguranika
Kako pokazuje izvješće, prošle su godine u HZZO-u bile evidentirane 4.244.232 osobe, što je 1,25 posto ili za 53.776 osoba manje u odnosu na 2016., kada je prosječno evidentirano 4.298.008 osiguranih osoba.
Prosječan broj aktivnih osiguranika bio je 1.522.335 ili za 1,68 posto, odnosno za 25.157 osiguranika više u odnosu na razdoblje siječanj-prosinac 2016. godine (u 2016. godini prosječan broj aktivnih osiguranika bio je 1.497.178).
U evidenciji je bilo i 1.058.838 umirovljenika, što je nešto manje u odnosu na godinu ranije, kada su evidentirana 1.062.534 umirovljenika.
Tijekom 2017. prosječno je evidentirano 16.429 poljoprivrednika, odnosno manje za 13,73 posto. Ostale kategorije osiguranika čine nezaposleni, inozemni osiguranici–umirovljenici, učenici srednjih škola i studenti na redovnom školovanju nakon navršenih 18. godina, djeca do navršene 18. godine života, osobe nesposobne za samostalan život i rad.
U strukturi osiguranika, aktivni osiguranici čine 35,87 posto, umirovljenici 24,95 posto, poljoprivrednici 0,39 posto, članovi obitelji 14,26 posto, te ostali osiguranici 24,53 posto od ukupnog broja osiguranih osoba. Od prosječnog broja osiguranika 4.244.232, nositelji osiguranja čine 85,74 posto ili 3.638.907 osoba, dok članovi obitelji čine 14,26 posto ili 605.325 osoba.
Broj osiguranika HZZO-a