NOVI podaci s NASA-inog i ESA-inog svemirskog teleskopa Hubble ukazuju na to da je neočekivano i privremeno zatamnjenje divovske zvijezde Betelgez najvjerojatnije uzrokovala erupcija vrućeg materijala sa zvijezde. Nakon erupcije nastao je ogroman oblak prašine koji je blokirao svjetlost koja u našem smjeru dolazi s površine Betelgeza.
Betelgez je stara crvena zvijezda koja je narasla do nevjerojatne veličine zbog složenih evolucijskih promjena u nuklearnim procesima koji se zbivaju u njenoj jezgri. Zvijezda je toliko velika da bi njen promjer, kada bi se umjesto Sunca nalazila u središtu Sunčevog sustava, prelazio orbitu Jupitera.
Ova divovska zvijezda poznata je i po tome što će jednog dana eksplodirati i pojaviti se na našem nebu kao supernova, pri čemu bi njen sjaj bio vidljiv i danju, a noću bi svojim blještavilom mogla zasjeniti čak i Mjesec.
U listopadu prošle godine nenadano je potamnjela i sjajila najslabije u 21. stoljeću. Uz to, primijećeno je kako je izmijenila oblik, odnosno kako se njena vidljiva forma deformirala (slika dolje). U veljači 2020. njen sjaj počeo se vraćati na prijašnju razinu, piše ESA.
Formiranje ogromnog oblaka prašine
Ovo iznenadno zatamnjenje zaintrigiralo je mnoge astronome, koji su pohrlili otkriti što je točno uzrokovalo toliko naglu promjenu. Podaci s Hubblea sugeriraju da je zatamnjenje zvijezde uzrokovao ogroman oblak prašine koji je nastao nakon erupcije izuzetno vruće plazme. Plazma je prodrla do hladnijih vanjskih slojeva atmosfere na Betelgezu, gdje se ohladila i formirala oblak prašine.
"Vidjeli smo pomoću Hubblea kako se materijal kretao kroz atmosferu, prije nego što se formirala prašina koja je uzrokovala zatamnjenje zvijezde", rekla je astrofizičarka Andrea Dupree iz Instituta za astrofiziku Instituta Harvard-Smithsonian.
"Promatrali smo gustu, vruću regiju u jugoistočnom dijelu zvijezde koja se kretala prema van. Ovaj je materijal bio dva do četiri puta svjetliji od normalnog sjaja Betelgeza", kazala je Dupree.
"A onda, otprilike mjesec dana kasnije, južna polutka Betelgeza vidno je postala tamnija. Smatramo da je najvjerojatniji uzrok tome oblak prašine koji je nastao nakon erupcije koju je uočio Hubble. Dakle, Hubble nam je dao odgovor o tome što je izazvalo zatamnjenje", dodala je astrofizičarka.
Pulsiranje Betelgeza
Iako Dupree ne zna što je točno uzrokovalo ovako snažnu erupciju plazme, ona smatra da je taj događaj vjerojatno povezan s ciklusom pulsiranja zvijezde.
Pulsirajuće zvijezde su vrsta promjenljivih zvijezda. Radi se o pulsiranju njihovih atmosfera gdje se one nadimaju i skupljaju pri čemu dolazi do promjene u njihovom sjaju.
Klaus Strassmeier iz Leibnizovog instituta za astrofiziku Potsdam (AIP) u Njemačkoj mjerio je putem automatiziranog teleskopa STELLar Activity (STELLA) promjene u brzini plinova na površini zvijezde tijekom njenog procesa pulsacije. Uočio je kako su vrući plinovi nastali za razdoblja nadimanja Betelgeza. Pretpostavlja da je pulsacija koja se kretala prema površini pomogla prodiranju plazme do viših dijelova atmosfere.
Betelgez nam se nalazi relativno blizu, udaljen je od nas oko 725 svjetlosnih godina te je do zatamnjenja zapravo došlo u davnoj prošlosti, oko 1300. godine (s obzirom na to da svjetlosti treba 725 godina da dođe do nas).
Smrt zvijezde u supernovi
Ovom crvenom divu suđena je smrt u eksploziji supernove. Neki astronomi smatraju da je ovo zatamnjenje neka vrsta uvoda u taj događaj ili zbivanje prije supernove (engl. "pre-supernova event"), piše NASA.
"Nitko ne zna što se zbiva sa zvijezdom odmah prije supernove jer to do sada nismo promatrali", objasnila je Dupree.
"Astronomi su analizirali zvijezde možda godinu dana prije njihove supernove, ali ne nekoliko dana, tjedana ili mjeseci prije eksplozije. Kako god, šansa da će Betelgez uskoro postati supernova je prilično mala", dodala je Dupree.
Treba napomenuti da je Betelgez ponovno potamnio od sredine svibnja do sredine srpnja, iako ne toliko dramatično kao na početku godine.
Što bi se dogodilo s nama ako bi Betelgez ubrzo eksplodirao?
Kad dođe do supernove, Betelgez bi mogao tijekom nekoliko tjedana ili čak mjeseci snažno zasjati na našem nebu i, kao što smo već spomenuli, možda čak zasjeniti i sjaj Mjeseca.
Srećom po nas, nalazimo se izvan "zone smrti", koja se prostire unutar 50 svjetlosnih godina od eksplozije te do nas neće stići nikakva količina smrtonosnog zračenja. Supernova Betelgeza bi u tom slučaju jednostavno bila znanstveno zanimljiv događaj i izuzetno fascinantan nebeski spektakl.