ČAŠA mlijeka dnevno smanjuje rizik od dijabetesa za 10 posto, otkrilo je istraživanje talijanskog istraživačkog tima koje će biti predstavljeno na godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa u Stockholmu.

Tim je analizirao 13 velikih studija o prehrani i dijabetesu i došao do zaključka da konzumacija mliječnih proizvoda može pomoći u zaštiti od bolesti. Otkrili su da je čaša mlijeka u danu povezana sa smanjenjem rizika od dijabetesa za 10 posto, 200 grama dnevno bilo kojeg mliječnog proizvoda sa smanjenjem od pet posto, a zdjelica jogurta sa smanjenjem od šest posto.

"Mliječni proizvodi bogati su hranjivim tvarima, vitaminima i drugim bioaktivnim spojevima koji mogu povoljno utjecati na preradu šećera u tijelu. Na primjer, poznato je da proteini sirutke u mlijeku moduliraju porast razine šećera u krvi nakon jela. Poznato je i da probiotici imaju blagotvoran učinak na metabolizam glukoze, što može objasniti zašto smo otkrili da je redovita konzumacija jogurta povezana sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2", rekla je voditeljica istraživanja dr. Annalisa Giosue s napuljskog Sveučilišta Federico II.

Utvrđeno je i da crveno meso povećava rizik od dijabetesa i to za 22 posto kod osoba koje konzumiraju 100 grama dnevno, što je polovica manjeg odreska. 

"Crveno i prerađeno meso važni su izvori zasićenih masnih kiselina, kolesterola i hem željeza, za koje se zna da potiču kroničnu upalu i oksidativni stres, što može smanjiti osjetljivost stanica na inzulin. Prerađeno meso također sadrži nitrate, nitrite i natrij koji, između ostalih štetnih učinaka, mogu oštetiti stanice gušterače koje proizvode inzulin", dodala je dr. Giosue.

Stručnjaci su pozvali ljude da odbace crveno meso i okrenu se konzumaciji manje rizičnih proteina, poput ribe i jaja.

Dijabetes je bolest koja nastaje kada tijelo izgubi sposobnost metabolizma šećera, uglavnom kao rezultat debljanja i lošeg načina života. Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 3. vodeći uzrok smrti s udjelom od 8.2 posto u 2020. godini.