SRBIN koji živi i radi u Švedskoj na X-u je podijelio nekoliko savjeta za posao u toj državi, a njegova priča se proširila društvenim mrežama.

"U sindikatu sam prijevoznika. Pomažu mi ako vlasnik tvrtke počne kršiti kolektivni ugovor ili bilo što drugo vezano uz rad. Svi smo plaćeni po satu i bit ćemo plaćeni isto, i oni koji su zapeli i oni koji normalno rade, jer smo prema kolektivnom ugovoru svi jednako plaćeni. Zdravlje i rad su najvažniji, povezani su, mislite samo na sebe jer nitko drugi neće osim članova vaše obitelji. Mi smo potrošna roba za vlasnike tvrtki, lako nas je zamijeniti", napisao je.

"Normalno je pitati o plaći"

Izdvojio je pet stavki:

• Što prije pronađite neki stan dok ne dobijete stan na svoje ime.
• Nađite posao u nekoj švedskoj tvrtki jer će vam rad za Balkan biti prava muka. Doslovno 95% njih.
• Kad počnete raditi, platite sindikatu jer će vam ovdje sindikat pomoći s problemima s tvrtkom.
• Morate platiti A-kasu jer ćete u slučaju gubitka posla na godinu dana dobiti pomoć mislim 80% plaće na početku, a zatim se iznos smanjuje.
• Ovdje je normalno pitati o plaći i pregovarati o njoj kako biste znali. Nitko vam neće zamjeriti ako pitate sve što vas zanima. Ne vjerujte nikome, sve što vas zanima već je na internetu pa pročitajte sami.

Kako izgleda život u Švedskoj?

Život u Švedskoj mnogima se čini privlačnim zbog visoke razine kvalitete života, uređenog društva i stabilnog gospodarstva. Ipak, svakodnevica u toj zemlji nosi i svoje specifične izazove, osobito kada je riječ o troškovima života i tržištu rada.

Troškovi života u Švedskoj su relativno visoki, a najveći dio kućnog budžeta odlazi na stanovanje. Prema podacima Expatistana, prosječni mjesečni troškovi za jednu osobu, bez stanarine, iznose oko 24.000 švedskih kruna. Studenti, primjerice, trebaju mjesečni budžet od otprilike 10.500 kruna, što odgovara približno 915 eura. U manjim gradovima život je nešto povoljniji – u Norrköpingu se mjesečni trošak procjenjuje na oko 1100 eura. S druge strane, tržište nekretnina u većim gradovima bilježi porast cijena i smanjenu gradnju, što bi moglo imati dugoročne posljedice po dostupnost stanova.

Radni ritam često je blaži nego u mnogim drugim razvijenim zemljama

Švedsko društvo naglašava ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Radni ritam često je blaži nego u mnogim drugim razvijenim zemljama, a zaposlenici imaju pravo na najmanje 25 dana godišnjeg odmora, uz državne praznike. Prosječna radna godina traje oko 1440 sati, što je znatno ispod prosjeka OECD-a. U radnim sredinama prevladava ravna hijerarhija – važna je suradnja, transparentnost i ravnopravnost, a komunikacija je često neformalna i izravna. Poseban kulturni fenomen je "fika" – svakodnevna pauza za kavu i druženje, koja je duboko ukorijenjena u radnu kulturu.

Fleksibilnost radnog vremena

Šveđani su poznati po tolerantnosti, egalitarnosti i otvorenosti. U društvenim kontaktima rijetko se koristi formalno oslovljavanje poput gospođa ili gospodin, a uobičajeno je koristiti ime sugovornika, bez obzira na status.

Švedsko tržište rada karakteriziraju dobra radna prava, snažni sindikati i transparentni uvjeti zapošljavanja. Radno vrijeme najčešće je od 8 do 17 ili od 9 do 16 sati, uz veliku fleksibilnost. Plaće variraju ovisno o sektoru, no visoke su u područjima kao što su IT, inženjerstvo, zdravstvo i specijalizirane profesije. Za strane radnike važno je imati ponudu posla prije dolaska, budući da je radna dozvola uglavnom vezana uz konkretno zaposlenje. Znanje švedskog jezika nije uvijek nužno, ali u mnogim sektorima znatno povećava šanse za zapošljavanje i olakšava integraciju.

S druge strane, Švedska ima visoke poreze koji financiraju kvalitetne javne usluge poput zdravstva i obrazovanja. Stanovanje, posebice u većim gradovima, može biti teško dostupno i skupo, a konkurencija za poslove u određenim sektorima zna biti velika, osobito za strance bez lokalnog iskustva.