NASTUPI Momčila Bajagića Bajage ponovno su postali predmet rasprave u Hrvatskoj. Istarska udruga dragovoljaca Domovinskog rata zatražila je od pulskog gradonačelnika Peđe Grbina da otkaže njegov angažman za gradski doček Nove godine. Slični su se zahtjevi posljednjih godina pojavljivali i u Karlovcu, Pločama, Sisku, Solinu i Dugom Selu.

U međuvremenu su mu otkazali nastup u Koprivnici jer su organizatori zaključili da ne mogu osigurati "pozitivno i ugodno okruženje".

Razlog zbog kojeg je Bajaga već godinama sporan dijelu braniteljskih udruga složena je priča koja se vrti oko ratnog Knina, jedne pjesme koju on nije izvodio i tvrdnje koja se s vremenom toliko puta ponovila da je postalo teško razlučiti što je dokumentirano, a što nije.

Srž optužbi

Najozbiljnija optužba protiv Bajage glasi da je tijekom Domovinskog rata nastupao u okupiranom Kninu, gdje je pjevao srpskim vojnicima i izvodio pjesmu "Armija srpska", čiji refren govori o srpskoj vojsci koja kreće u osvetu.

Ta se tvrdnja u različitim verzijama pojavljuje najmanje petnaestak godina. Sporni stihovi su još 2011. osvanuli na transparentu u Varaždinu uoči Bajaginog koncerta, a kasnije su se koristili u obrazloženjima protivljenja njegovim nastupima u drugim hrvatskim gradovima.

Problem je što se u toj priči spajaju najmanje dvije odvojene stvari: pitanje je li Bajaga uopće nastupao u Kninu tijekom rata i tvrdnja da je ondje pjevao "Armiju srpsku" kako bi bodrio srpske vojnike. Za drugu tvrdnju nema dokaza.

Pjesma koju Bajaga nije pjevao

Pjesmu "Armija srpska" izvodila je kninska grupa Minđušari, a njihov spot snimljen je na kninskoj tvrđavi. Autor pjesme bio je Srđan Čoko. S Minđušarima je bio povezan Bora Đorđević, poznatiji kao Bora Čorba, Bajagin nekadašnji kolega iz Riblje čorbe, koju je Bajaga napustio još 1984. godine, godinama prije rata.

Ne postoji poznata snimka na kojoj Bajaga izvodi "Armiju srpsku", nema fotografije koja bi ga povezala s izvođenjem te pjesme niti vjerodostojnog svjedočanstva koje bi to potvrdilo. Sam Bajaga je tu tvrdnju više puta odbacio.

"Nikad nisam pjevao tu pjesmu, nisam je ni čuo, a osobito je nisam napisao", rekao je 2018. za N1.

Zanimljivo je da je još 2011. Boris Mužanović, tadašnji predsjednik zadarskog ogranka udruge Zavjet, nakon što je i sam Bajagu povezao sa spornom snimkom, javno priznao pogrešku. "To nije on, riječ je o nekoj grupi Minđušari iz tog vremena iz Knina koji su pjevali te pjesme, a ne Bajaga", rekao je tada i objasnio da je snimku prethodno "uzeo zdravo za gotovo".

U tom dijelu priče stvari su prilično jasne: postoje pjesma, snimka i Minđušari, ali nema dokaza da je Bajaga na bilo koji način povezan s njezinim izvođenjem.

A nastup u Kninu?

Ovdje situacija postaje složenija. U dijelu tekstova objavljenih proteklih godina navodi se da nema dokaza ni da je Bajaga uopće nastupao u okupiranom Kninu, no postoji intervju koji to dovodi u pitanje.

Tjednik Nacional je 2009. objavio veliki intervju s Bajagom. Novinar ga je pitao o devedesetima i spomenuo zamjerke da je "1994. pjevao u Banjoj Luci i Kninu, iako su to bili koncerti za siročad".

Bajaga je odgovorio: "Zamislite, da li ima razloga što sam u Banjoj Luci ili Kninu pjevao za djecu?" U nastavku je pojasnio da je nastupao za humanitarnu organizaciju za djecu bez roditelja i odbacio tvrdnje da je izvodio nacionalističke pjesme.

Ta se izjava može protumačiti kao njegovo priznanje da je tijekom rata nastupao i u Kninu. Međutim, ona ne potvrđuje cijelu priču koja se danas ponavlja. Iz intervjua ne proizlazi da je Bajaga 1993. nastupio na koncertu za srpske vojnike, da im je "dizao moral", da je nastup bio posvećen poginulim pripadnicima pobunjeničkih snaga ili da je izvodio "Armiju srpsku". Ne otkriva ni tko je točno bio u publici.

Stoga je nemoguće tvrditi da ne postoji baš ništa što Bajagu povezuje s ratnim Kninom, jer postoji njegova izjava iz 2009. godine. Ali jednako je nemoguće iz te izjave zaključiti da je pjevao četnicima i izvodio ratnohuškačke pjesme. 

Slučaj Banje Luke još je jasniji. Bajaga nije skrivao da je ondje nastupao tijekom rata i govorio je da se radilo o humanitarnom nastupu za djecu bez roditelja. "Jesam li ja svirao neke nacionalističke pjesme? Jesam li se zapalio za nekog? Nisam", izjavio je i objasnio da djecu bez roditelja nije dijelio prema tome kojoj strani pripadaju.

Bajaga je javno govorio da nije podržavao politiku Slobodana Miloševića i da je bio protiv ratova na području bivše Jugoslavije. Nacional je 2009. prenio njegovu tvrdnju da je nastupao na antimiloševićevskim kampanjama.

Nema ni poznatih Bajaginih ratnohuškačkih pjesama protiv Hrvatske, niti dokumentirane izjave u kojoj poziva na nasilje nad Hrvatima ili podržava agresiju na Hrvatsku.

Kako je krenula priča?

Čini se da je ključnu ulogu odigrala zamjena identiteta i povezivanje preko Bore Đorđevića. Bajaga je bio član Riblje čorbe. Bora Đorđević je kasnije tijekom ratnih godina otvoreno zastupao srpski nacionalizam i surađivao s Minđušarima, koji su snimili "Armiju srpsku". Iz te tri činjenice s vremenom je nastala četvrta, nedokazana tvrdnja - da je pjesmu izvodio i Bajaga.

Otkazani i održani koncerti

Posljedice ove priče nisu ostale samo na internetskim raspravama. Bajagin koncert na Danima piva u Karlovcu 2018. otkazan je nakon protivljenja braniteljskih udruga. Godinu kasnije dio branitelja pokušao je spriječiti njegov koncert u Pločama.

Prošle, 2025. godine otkazan je njegov nastup u Solinu. Organizatori Kawa Festa tada su naveli "sigurnosno-tehničke razloge", dok se u javnosti govorilo o pritisku zbog tvrdnji o Bajaginoj ratnoj prošlosti. Organizatori su pritom sami istaknuli da informacije na kojima se temeljilo protivljenje ne smatraju utemeljenima na relevantnim činjenicama.

Braniteljske udruge pokušale su spriječiti i nastup u Dugom Selu, ali taj je koncert održan pred brojnom publikom. Sada se ista rasprava preselila u Pulu, a zatim i u Koprivnicu gdje je i otkazan.

Specifičnost pulskog slučaja

Inače, udruga branitelja koja se protivi pulskom nastupu tvrdi da ne traži opću zabranu Bajaginih koncerata. Istarska udruga dragovoljaca Domovinskog rata poručuje da nema ništa protiv toga da Bajaga održi komercijalni koncert. Njihov argument je da ga Grad Pula ne bi trebao angažirati i plaćati javnim novcem za doček Nove godine.

"Ako je Bajagin koncert u Areni i ljudi plate kartu, nemamo ništa protiv toga. Tko ga želi slušati, neka ga sluša", rekao je potpredsjednik udruge Lorenz Legović. To je bitna razlika u odnosu na zahtjev da se nekome zabrani ulazak ili nastup u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Peđa Grbin zahtjev je odbacio. "Prilikom odabira izvođača nismo i nećemo se baviti krvnim zrncima. U Novu 2027. ući ćemo s veseljem i 220 u voltima", poručio je.

Zahtjevi za zakonskim kriterijima

Rasprava je, međutim, šira od Pule. Udruga hrvatskih branitelja RH nedavno je pozvala državne institucije da uvedu kriterije prema kojima bi se provjeravalo javno djelovanje stranih izvođača prije njihova angažmana u Hrvatskoj.

Spominju zabranu ulaska osobama koje šire mržnju ili veličaju zločince, a među izvođačima koje prozivaju naveli su Bajagu, Lepu Brenu i Miroslava Ilića. 

Bajaga o zabrani koncerata u Hrvatskoj: Niti sam pokušao shvatiti niti mogu razumjeti

Momčilo Bajagić-Bajaga oglasio se na ovu temu lani, nakon što su mu otkazani koncerti u dvama hrvatskim gradovima - Sisku i Solinu.

"Niti sam pokušao shvatiti niti mogu razumjeti. Nikad se u životu nisam bavio politikom i fokusiran sam samo na divno druženje s pulskom publikom", rekao je glazbenik u intervjuu za Novi list. "Prije par koncerata osvježili smo set listu i sigurni smo da će publika u Puli biti jako zadovoljna, i jedva čekamo", dodao je.

Gdje su sve branili Bajagu u Hrvatskoj pročitajte ovdje.