GOSPIĆKI odvjetnik Vjekoslav Bušić, u javnosti poznatiji kao jedan od osnivača i istaknutih predstavnika Građanske inicijative Gospić je naš dom, rekao je za Index da ima najlošije nalaze među deset hrvatskih sudionika istraživanja o prisutnosti PFAS spojeva u krvi, poznatih i kao "vječne kemikalije".

"Razgovarao sam s ostalim sudionicima istraživanja i pokazalo se da su kod mene utvrđene najviše vrijednosti četiri dugolančana PFAS-a, iako u Gospiću živim tek posljednje tri i pol godine. Zanimljivo, moja je supruga čista kao suza. Njezini su nalazi fenomenalno niski, a imamo praktički iste životne navike i jedemo istu hranu", rekao je Bušić.

Galerija

Sedmero iz Gospića, jedan iz Pule i dvoje iz Knina

Istraživanje je naručila zastupnička skupina Zeleni/ESS u Europskom parlamentu. Biološke analize obavio je Institut za medicinu rada Sveučilišnog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf, a toksikološku interpretaciju rezultata odradio je Vrije Universiteit Amsterdam. Uz sedmero ljudi iz Gospića, testirano je još dvoje iz Knina i jedna osoba iz Pule.

Ukupno je sudjelovalo 110 osoba iz Hrvatske, Italije, Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga, Španjolske, Danske i Finske. Među sudionicima su bile i žene u reproduktivnoj dobi, stanovnici područja u blizini kemijske industrije te sindikalni predstavnici, što pokazuje da nije riječ o slučajno odabranom reprezentativnom uzorku europske populacije.

Kod svih 110 ispitanika pronađena su sva četiri analizirana dugolančana PFAS spoja (PFOA, PFNA, PFHxS i PFOS). No kod njih 27, odnosno 25 posto, zbroj je bio iznad zdravstveno utemeljene referentne vrijednosti koju je postavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Od deset hrvatskih ispitanika obuhvaćenih istraživanjem, njih šest imalo je zbroj iznad referentne vrijednosti. Dakle, 60 posto.

Zbroj četiri dugolančana PFAS spoja u istraživanju se uspoređivao s referentnom koncentracijom od 6,9 nanograma po mililitru krvi. Prelazak te vrijednosti ne znači da će osoba razviti bolest niti predstavlja dijagnozu. Riječ je o zdravstveno utemeljenoj referentnoj vrijednosti povezanoj s EFSA-inom procjenom dugotrajne izloženosti PFAS spojevima i mogućim učincima na imunološki sustav.

Bušić ističe kako nema pouzdano objašnjenje za svoje nalaze: "Teško mi je procijeniti što bi mogao biti uzrok, mogu samo nagađati. Pomislio sam da je stvar u tome što sam u posljednjih godinu i pol dana zaista često hodao oko silosa u bivšem PPK Velebit. Možda je problem u udisanju tih čestica, ne znam ni sam."

Teški metali opasniji od "vječnih kemikalija"

"S druge strane, toksikolozi upozoravaju da su teški metali, koji su također pronađeni u ilegalno odloženom opasnom otpadu u Gospiću, dugoročno puno otrovniji i opasniji po ljudsko zdravlje od tih 'vječnih kemikalija'. U svakom slučaju, nalazi su takvi kakvi jesu, ali ne treba iz toga izvoditi neke konačne i alarmantne zaključke o kancerogenosti. Čini mi se da je sve to još prilično neistraženo", kaže Bušić i dodaje:

"I dalje vjerujem da živim u jednom od najčišćih i najočuvanijih područja Europe. Bitno je da tako i ostane i da se sanacija otpada u Gospiću provede na najbolji mogući način. A tko zna, možda sam PFAS-ove 'pokupio' dok sam živio u Zagrebu."

Testiranje je provedeno prvih dana srpnja ove godine u Bruxellesu. Bušić kaže da su Gospićani dobili link na kojem su se mogli prijaviti online: "Nismo uopće znali koliko ljudi sudjeluje u istraživanju, na kraju smo shvatili da nas je desetero iz Hrvatske. Osim nas sedmero iz Gospića, prihvaćena je prijava jedne osobe iz Pule i dvije osobe iz Knina, također članova jedne udruge."

"Trebalo bi testirati i Šincekove vozače"

Ured hrvatskog eurozastupnika iz redova Zelenih/ESS-a, Gordana Bosanca, organizirao je sudjelovanje deset hrvatskih dobrovoljaca i njihov odlazak na vađenje krvi u Belgiju. Bosanac je u lipnju projekt opisivao kao istraživanje ljudi ciljano odabranih iz područja s mogućom povećanom izloženošću PFAS-u, primjerice u blizini odlagališta ili industrijskih postrojenja.

"S obzirom na ovu našu situaciju, ovo je bio dobar signal da možda provedemo neki biomonitoring na širem krugu ljudi. Pogotovo na onima koji žive relativno blizu silosa u Gospiću ili onima koji su radili na komunalnom odlagalištu Rakitovac, gdje se također dovozio taj opasan otpad. A bilo bi zanimljivo vidjeti i nalaze ljudi koji su radili za Josipa Šinceka, koji su prevozili i istovarivali taj otpad", rekao je Bušić.

Josip Šincek je varaždinski poduzetnik i glavni osumnjičenik u USKOK-ovoj istrazi ilegalnog gospodarenja otpadom; istražitelji sumnjaju da je preko povezanih tvrtki organizirao uvoz i dopremanje plastičnog, miješanog i medicinskog otpada iz Hrvatske i inozemstva.

U Gospiću je njegova tvrtka od 2021. poslovala u bivšem kompleksu PPK Velebit u Bilajskoj ulici, gdje su kasnije otkrivene desetine tisuća tona ilegalno odloženog i dijelom opasnog otpada.