NJEMAČKO gospodarstvo porast će ove godine 1.5 posto, procijenila je u utorak njemačka industrijska i trgovačka komora (BDI), prepolovivši prognozu rasta i upozorivši da bi gubitak ruskog plina izazvao recesiju.

Prije početka ruskog rata u Ukrajini BDI je u ovoj godini očekivao 3.5-postotni rast aktivnosti.

"Industriji probleme zadaje dvostruka kriza, ruska invazija na Ukrajinu i posljedice pandemije koronavirusa", rekao je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck nedavno je najavio opsežne mjere ograničenja potrošnje plina s obzirom na dramatično smanjenje ruskih isporuka plinovodom Sjeverni tok 1.

Russwurm očekuje povratak gospodarskih aktivnosti na pretpandemijsku razinu najranije krajem godine, pod uvjetom da u zapadnu Europu i dalje stiže ruski plin.

"Prekid bi imao katastrofalne posljedice po prerađivačku industriju i neizbježno bi gurnuo naše gospodarstvo u recesiju", rekao je Russwurm.

Njemački regulator za energiju Bundesnetzagentur priopćio je u utorak da još nije vrijeme za proglašenje krize u opskrbi plinom. Takva objava značila bi ograničenje opskrbe industrije kako bi se zaštitile osnovne usluge i kućanstva.

"Definitivno sam za to da se pomno odmjeri trenutak za objavu najviše razine pripravnosti (na krizu u opskrbi)", rekao je šef regulatora Klaus Mueller.

Čelnik BDI-ja upozorio je pak da kompanije posrću pod teretom troškova, u okruženju visoke inflacije, potaknute naglim rastom cijena energije i sirovina, pozivajući vladu da značajno smanji mrežne i naknade na struju.

Cijene plina u Europi naglo su počele rasti još prošle godine zbog niskih zaliha i oporavka gospodarstva od pandemijske krize. U ovoj godini dodatno su ih potaknule europske sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

EU je do rata ruskim plinom podmirivala čak 40 posto svojih potreba, a Njemačka i do 55 posto, pa je sada na ionako napregnutom globalnom tržištu prisiljena nadoknaditi ogroman manjak, nastao smanjenim isporukama plina iz Rusije.

Visoke cijene plina u Europi privukle su više ukapljenog plina, no europske zemlje nemaju dovoljno razgranatu infrastrukturu koja bi u cijelosti zadovoljila potražnju za LNG-om, a i globalna ponuda jedva prati potražnju, ističe Reuters.